Direktori aerodroma Sarajevo, Tuzla, Mostar i Banja Luka traže moratorij na aviotakse i naknade zbog rizika od krize

(Patria) - Direktori četiri aerodroma u BiH uputila su inicijativu za ponovo uvođenje moratorija na Odluku o visini naknade na period od dvije godine. Inicijativa je upućena Ministarstvu prometa i komunikacija BiH, Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH, Vijeću ministara BiH i Komisiji za saobraćaj i komunikacije PS BiH. Inicijativu su potpisali direktor JP Međunarodni aerodrom Tuzla Dževad Halilčević, vršiteljica dužnosti direktorice Aerodromi Republike Srpske Valentina Kecman, direktor Međunarodnog aerodroma Mostar Marko Đuzel i vršilac dužnosti direktora Međunarodnog aerodroma Sarajevo Dino Selimović.

Kako su naveli u svom dopisu, u koji je Patria ima uvid, imajući u vidu trenutne okolnosti, globalnu neizvjesnost, značajan rast cijene avio goriva, rast cijena aviokarata, reduciranje i otkazivanje letova, zahtjeve aviokompanija za smanjenje aerodromskih naknada i avio taksi, te moguće rizike i posljedice po sektor prometa u našoj zemlji, ova mjera kao i u vrijeme covid-a bila bi strateški bitna ispravna i neophodna.

"Ujedno, ponovno želimo istaći značaj i važnost institucije kakva je Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, kao i predmetne naknade u svrhu finansiranja iste, te naš zahtjev istovremeno naglašava i potrebu da Vijeće ministara BiH obezbijedi potrebne izvore finansiranja za nesmetan rad našeg regulatora ukoliko se podrži naša inicijativa za ponovno uvođenje moratorija, iz razloga što smatramo da će se, ukoliko se ova mjera ponovno ne uvede značajno usporiti i ugroziti daljnji rast i razvoj sektora prometa u BiH. S tim u vezi, u ovom veoma osjetljivom trenutku za zračnu industriju smatramo neophodnim, te molimo da se još jednom razmotri naša inicijativa u smislu ponovnog uvođenja moratorija na period od minimalno 24 mjeseci.

Kako smo već naveli, ovu molbu dostavljamo na bazi pokazatelja/efekata na zračni promet u periodu prethodne, privremene obustave primjene Odluke o visini naknade koju plaćaju operatori zrakoplova po prevezenom putniku u odlasku, i visini naknade koju plaćaju operatori zrakoplova po toni prevezene robe/tereta u odlasku sa aerodroma u BiH, gdje je Aerodrom Sarajevo zabilježio do sada najbolje/ rekordne rezultate kada je u pitanju putnički promet i to rast za čak 34%, odnosno 459.755 putnika više u odnosu referentni period prije uvođenje moratorija.

Kada su u pitanju ostvareni rezultati na međunarodnim aerodromima Banja Luka, Tuzla i Mostar, a koji svoje poslovanje najvećim dijelom temelje na poslovnoj saradnji sa niskobudžetnim avio kompanijama, kojima je osnovni princip poslovanja izuzetno niska cijena avio karata na njihovim letovima, a kako bi ostvarili minimiziranje svih troškova, uključujući i trošak po osnovu navedene takse, bitno je istaći da bi isti bili značajno ispod ostvarenog prometa da nije bilo navedenog moratorija. Dodatno, smatramo da jednogodišnji moratorij koji je tada bio uveden, nije mogao polučiti pune efekte, obzirom da avio kompanije svoje poslovanje planiraju na višegodišnjem nivou i da jednogodišnji moratorij ne može biti osnova za dugoročne poslovne odluke i strateško planiranje.

Također, pozitivan efekat od uvedenog moratorija na primjenu Odluke sadržan je i u činjenici da su svi aerodromi nastavili saradnju sa svim avio kompanijama koje saobraćaju sa ovih aerodroma. U tom kontekstu, ponovno želimo naglasiti sve ostvarene benefite koji su rezultat uvođenja ove mjere u periodu kada je bila u primjeni, u smislu da je pored rasta prometa i dolaska novih aviokompanija, ova mjera ohrabrila i značajan broj aviokompanija da uvedu dodatne i nove letove za sva četiri međunarodna aerodroma u BiH. Dakle, pored podizanja konkurentnosti svih aerodroma u BiH, obezbjeđenja potrebnih preduvjeta za nastavak rasta prometa i širenja mreže destinacija, u trenutnim okolnostima ova mjera bi bila potvrda proaktivnog i strateškog pristupa svih ključnih stakeholdera u ovoj industriji, kao i vezanim industrijama, gdje bi se prevenirali mogući negativni efekti uzrokovani globalnim dešavanjima, koja se već dijelom reflektiraju i na planirani i očekivani zračni promet na sva četiri aerodroma u BiH, sa vrlo neizvjesnim ishodom.

Snažan rast cijena avio goriva već ima negativne efekte u smislu da se već sada suočavamo sa zahtjevima aviokompanija za smanjenje aerodromskih naknada i taksi, kako bi se umanjili negativni efekti i kako ne bi došlo do ukidanja i smanjenje prometa od strane pojedinih aviokompanija na sva četiri aerodroma u BiH.

S tim u vezi, smatramo da je naš prijedlog/molba u smislu zamrzavanja ove takse u narednom dvogodišnjem periodu potreban i neophodan, a sve u cilju očuvanja daljnje konkurentnosti svih aerodroma u BiH, preveniranja negativnih efekata i boljeg upravljanja rizicima, kao i uvođenja mjera koje će obezbijediti potrebne preduvjete za stabilan rast kako sektora prometa, tako i sektora turizma, koji predstavljaju glavne generatore razvoja ekonomije svake zemlje".

Dalje navode da ove benefite najbolje potvrđuju analize koje su radile relevantne organizacije i to USAID i UNDP, a koje su pokazale da zračni promet ima ključnu ulogu u ekonomskom, društvenom i prostornom razvoju zemlje, te da predstavlja strateški faktor konkurentnosti svake države. Kroz studije je potvrđeno da zračni saobraćaj direktno utiče na rast turističke potrošnje, produženje turističke sezone i diverzifikaciju turističke ponude, čime doprinosi povećanju deviznih prihoda i razvoju zemlje.

"Ilustracije radi studija USAID-a je pokazala da obezbjeđenje poticaja u ovoj industriji ima ogroman pozitivan ekonomski uticaj na našu zemlju i to u smislu da se na 1 uloženi EUR kroz poticaje, ekonomiji vraća x15, kada se u jednačinu doda prosječan umnožavajući efekat turizma.

Dakle, primarni cilj jeste pored zadržavanje postojećih aviokompanija, privući i nove aviokompanija s naglasnom na niskobudžetnim aviokompanijama, koji generiraju značajan putnički promet i mrežu destinacija na sva četiri aerodroma u BiH i čije eventualno povlačenje ili reduciranje letova bi moglo imati značajne negativne implikacije na rad svih aerodroma u BiH, kao i na kompletan sektor prometa i ostale vezane sektore/djelatnosti. Potencijalni gubitak za građane BiH u slučaju suspenzije letova od strane određenih avio kompanija je daleko veći obzirom da se potencijalnim putnicima uskraćuje mogućost putovanja po povoljnim cijenama, a trenutna kriza sa avio gorivom je već rezultirala rastom cijena aviokarata.

Dodatno, moguće smanjenje obima saobraćaja istovremeno se može negativno odraziti na smanjen obim ukupno ostvarenih prihoda od ostalih pratećih djelatnosti, što posljedično umanjuje i punjenje budžeta.

U odnosu na sve prethodno navedeno, prepoznate rizike i moguće posljedice, smatramo da bi ponovno uvođenje moratorija od 01.04.2026. godine preveniralo potencijalne negativne efekte i umanjilo rizik od mogućeg pada prometa, te dodatno unaprijedilo našu konkurentnost. Ljubazno molimo da razmotrite mogućost ponovnog uvođenja privremenog moratorija na Odluku od minimalno 2 godine (2 ljetne i dvije zimske sezone), te da se istovremeno iznađu neophodna sredstva za finansiranje našeg regulatora u periodu moratorija, a posebno imajući u vidu značaj koji aerodromi, direktno, ali i indirektno imaju za Bosnu i Hercegovinu i ekonomiju naše zemlje što su naprijed navedene studije i potvrdile", naveli su.

Mišljenja su da bi ponovno uvođenje moratorija na predmetnu taksu predstavljalo stratešku mjeru od značaja za razvoj zračnog prometa, turizma i ukupne ekonomije Bosne i Hercegovine, te bi doprinijelo očuvanju postojećih i otvaranju novih avio linija, povećanju broja putnika, rastu turističke potrošnje i jačanju konkurentnosti Bosne i Hercegovine na regionalnom zrakoplavnom tržištu.