ANALIZA MIRANA VIDETIČA Nastavak koruptivnog upravljanja u sjeni Jankovića ili koalicija za mlade i novi ekonomski zamah?

Piše: Miran Videtič

Izbori u Sloveniji pokazali su duboku podijeljenost društva. Četiri godine vladavine Roberta Goloba, sa programom koji je kao programski “prazan” političar preuzeo od krajnje stranke Levica, uz rast korupcije (što pokazuju indikatori međunarodnih institucija) i kriminala u državi, izveli su na birališta gotovo 70 posto građana.

Miran Videtič

Nažalost, ovi izbori nisu donijeli jasnu promjenu. Ostala je snažna podjela, koncentrisana u dva politička bloka. Predizborna kampanja nije se temeljila na različitim programima i vizijama budućnosti, već na izmišljenoj aferi kojom su vlast, njihovi mediji i ideološke nevladine organizacije pokušale prikriti sramotnu činjenicu da je vlada Roberta Goloba u posljednjem trenutku povukla učešće u tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog vojne operacije u Gazi.

Pod pritiskom snimaka koji su dospjeli u javnost i koji navodno pokazuju koruptivno djelovanje pojedinaca iz kruga Roberta Goloba, politička borba se dodatno zaoštrila.

Robert Golob je u četiri godine pokazao da je populist poput Aleksandra Vučića ili Milorada Dodika, što i ne čudi s obzirom na činjenicu da je njegov najveći zagovornik ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, koji u Srbiji javno podržava politiku Aleksandra Vučića, a u BiH (Republici srpskoj) politiku Milorada Dodika.

Tu činjenicu ne mijenja ni (vjerovatno) naručeno promoviranje Goloba i iskrivljavanje istine koje se ovih dana može čitati u izjavama samoproglašenih nezavisnih instituta i u medijima fokusiranim na region Balkana (primjer: u BiH dobro poznat institut IFIMES, koji je tijesno povezan s ljudima iz Golobovog i Jankovićevog kruga, u mediju Novi dani).

Rezultati izbora pokazali su:

• gotovo izjednačen rezultat između Pokreta Sloboda i Slovenske demokratske stranke, s razlikom manjom od jedan posto,
• rast umjerene desnice koja se okupila u “trojku” pod okriljem stranke Nova Slovenija,
• prvi ulazak u parlament proruske stranke Resnica, koja je svoju političku karijeru započela kao antivakserska stranka u vrijeme covida i za koju se pretpostavlja da bi mogla zastupati interese Moskve i Beograda te time “rasteretiti” ulogu Zorana Jankovića,
• slab rezultat dviju koalicijskih stranaka (Socijalni demokrati i Levica) iz Golobove vlade, što pokazuje da im saradnja s njim nije donijela politički kapital – naprotiv.

Potrebno je naglasiti da je stranci SD, sestrinskoj stranci SDP-a u BiH, potrebna temeljita obnova i misaoni izlazak iz komunizma. Levica se opisuje kao pro-soroševska stranka, čije vodstvo čine politički eksponirani nevladini akteri koji su, prema nekim medijima, povezani sa seksualno-nasilničkim skandalom poznatim kao “Fotopub”.

Najveći gubitnik izbora je Anže Logar, mlad i prodoran političar koji je svoju političku karijeru nastavio nakon izlaska iz stranke SDS. Od njega se očekivalo znatno više.

Među gubitnike možemo ubrojiti i stranku Prerod pod vodstvom evropskog zastupnika Vladimira Prebiliča, koja nije uspjela ući u parlament, iako su očekivanja bila velika – posebno u smislu normalizacije lijevog političkog spektra.

Pokret Sloboda minimalnu pobjedu ostvario je na krilima populizma, koristeći “dobro poznati” politički model Aleksandra Vučića – mobilizaciju starijih od 65 godina i zaposlenih u javnom sektoru.

Starije su pridobijali putem medija, uključujući i državne, koji su se prema kritičarima u četiri godine pretvorili u propagandne kanale jedne stranke, po uzoru na Orbanovu Mađarsku. Zaposlene u javnom sektoru privukli su budžetskim sredstvima, što je s druge strane slabilo ekonomiju.

U odnosu na 2022. godinu izgubili su gotovo 80.000 birača, što je vrlo indikativan podatak. Tokom mandata, prema kritikama, stavili su pod kontrolu represivne organe, dio nadzornih institucija, većinske medije i dio državne privrede.

S druge strane, Janez Janša je sa svojom strankom dobio gotovo 50.000 novih birača i prešao brojku od 300.000. Njegov slogan “u koaliciji s biračima” očito je djelimično uspio.

Njegov cilj bila je ustavna većina (60 mandata), ali nije uspio ostvariti ni relativnu pobjedu, iako su ankete donedavno pokazivale drugačije.

Jedna od pobjednica izbora je Nova Slovenija, koja je pod vodstvom Jerneja Vrtovca uspjela ojačati poziciju i nametnuti se kao važan politički faktor. Sa umjereno desnim stavovima i fokusom na ekonomiju i zdravstvo ostvarila je vidljiv napredak.

Važnu ulogu u formiranju vlade imat će i nova stranka Demokrati pod vodstvom Anžeta Logara, koji ipak nije zadovoljan rezultatom. Kampanju je temeljio na borbi protiv korupcije i ideji “trećeg bloka”.

Otežavajuća okolnost za njega je činjenica da lično nije ušao u Parlament, iako se to još može promijeniti glasovima iz dijaspore.

Šta čeka Sloveniju?

Formiranje koalicije bit će zahtjevno. Odlučivat će se, kao što stoji u naslovu, između nastavka koruptivnog upravljanja iz sjene, pod utjecajem Zorana Jankovića…… takvu vladu bi sigurno vodio Robert Golob …

(Ovo o korupciji ne navodim bez osnova. U snimcima koje su navodno pribavile izraelske službe pojavljuje se bivša ministrica pravosuđa Dominka Švarc Pipan, koja govori o postojanju koruptivne mreže i svojoj ulozi u njoj, uključujući kontakte s Golobom, njegovom partnericom Tinom Gaber i Zoranom Jankovićem.)

… ili će biti formirana vlada “za budućnost mladih” i ekonomski oporavak, koju neće voditi Robert Golob.

Takva vlada bila bi politički mješovita i razvojno orijentirana. Ono što je ključno – ne bi bila pod utjecajem Zorana Jankovića, Aleksandra Vučića, stranih obavještajnih struktura niti interesnih mreža povezanih s porodicom Soroš.

U tom scenariju vladu bi mogao voditi “treći čovjek” – spominje se ugledni slovenski ekonomista. Janez Janša ima određene šanse, ali su one ograničene zbog političke matematike, utjecaja Kučanovog kruga i dijela javnosti. Ipak, Janša još nije rekao posljednju riječ.

Utjecaj Bošnjaka, državljana Slovenije na izbore

Državljani Slovenije bošnjačkog porijekla tradicionalno ne glasaju za desne stranke. Ni ovaj put nije bilo drugačije, ali iznenađuje da je većina podržala Pokret Sloboda.

Ako pogledamo Jesenice, koje se često smatraju “bosanskim” gradom, uvjerljivo je pobijedila kandidatkinja Slobode Alenka Bratušek.

Nije pomogao ni apel Vijeća Bošnjaka u Sloveniji za podršku Tanji Fajon. Ona nije izabrana, kao ni Fahir Gutić koji je bio kandidat Levice.

Postavlja se pitanje da li su Bošnjaci zaboravili da je ova vlada gotovo onemogućila izložbu o genocidu u Srebrenici? Da je Golob u podređenom odnosu prema Zoranu Jankoviću, podržavaocu Dodika i Vučića?

Istovremeno, Janković je povezan i s pojedinim funkcionerima iz kruga Elmedina Konakovića, s kojima je viđan u Ljubljani.

Da li su zaboravili i odluku o povlačenju iz tužbe protiv Izraela neposredno pred izbore? Sve to baca loše svjetlo na Bošnjake koji žive u Sloveniji i stavlja ih u podređen položaj koji omogućava nastavak politike Zorana Jankovića.

O tome bi ozbiljno trebali razmisliti i predstavnici Islamske zajednice, kako u Sarajevu tako i u Ljubljani. Slovenija je dom mnogim Bošnjacima i ljudima iz Sandžaka, a korupcija pogađa i njih i njihove novčanike.


****************
Miran Videtič je politički komentator i suvlasnik Novinske agencije Patria