Članak

EVROPA I SVIJET

Zašto se Donaldu Tusku čini da je na Zapadu sve mračno?

Piše: Armin Sijamić

Krize širom svijeta, u koje su neke evropske države uključene direktno ili indirektno, otvaraju pitanja o budućnosti Evropske unije. U samo nekoliko mjeseci, od optimističnih najava o spremnosti Brisela za novi svijet do kataklizmičnih predviđanja evropske budućnosti.

„Prijetnja od raspada NATO-a, ublažavanje sankcija Rusiji, ogromna energetska kriza u Evropi, zaustavljanje pomoći Ukrajini i blokiranje kredita Kijevu od strane Orbana - sve to izgleda kao Putinov plan iz snova“, napisao je u četvrtak poljski premijer Donald Tusk na društvenoj mreži X, u još jednoj razmjeni stavova poljskih i mađarskih zvaničnika na ovoj platformi.

„Evropa ide ka jednoj od najtežih ekonomskih kriza u svojoj historiji. Svijet se suočava s ozbiljnom energetskom krizom. Evropa je u ozbiljnoj opasnosti. Jedini izlaz je ukidanje sankcija nametnutih na rusku energiju. Odmah. Ne smijemo razmišljati o Putinu, već o našoj zemlji i našim narodima. Umjesto huškanja na rat, voli i spašavaj svoju zemlju, Donalde!“, napisao je istog dana i na istoj mreži mađarski premijer Viktor Orban.

Ova rasprava Tuska i Orbana, premijera dvije države koje su se međusobno udaljile nakon ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, pokazuje bezidejnost i krivi smjer evropske politike posljednjih godina. Dok je za jednog Rusija pod Vladimirom Putinom izvor svih problema koje Evropa i Zapad imaju, za drugog je Rusija rješenje za sve probleme.

Sve to u vremenu dok jedni tvrde da je Rusija pred slomom i istovremeno opasnost za neke evropske države, a drugi da je Rusija svjetska sila koja može pomoći Zapadu uprkos tome što ne može da porazi siromašnu Ukrajinu i kada gotovo svi evropski narodi bježe od politike Moskve.

Kako Evropa vidi svijet?

Na pitanja kako su Evropa i Zapad dospjeli tu gdje danas jesu još uvijek nema odgovora, barem ne od onih kojima je to posao. Štaviše, neki koji pokušaju dati odgovore na ova i slična pitanja često budu prokazani kao neprijatelji država, politika, naroda, ideologija...

Takav pristup lidera Evropske unije i velikih evropskih sila, u koje se dugo ne ubrajaju Poljska i Mađarska, oslikava okvir u kome oni promišljaju evropsku i svjetsku politiku. Čini se da sadašnja generacija političara na Zapadu ni idejno, a kamoli praktično, ne može da izađe iz začaranog kruga uslovljenih i pogrešnih politika.

Tako su, naprimjer, dozvolili Putinu da bez posljedica otme Krim od Ukrajine, ostavili Kijev da zavisi od Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva u prvim danima rata, da bi sada od predsjednika Donalda Trumpa slušali poruke da se moraju uključiti u rat protiv Irana, ako ne žele da Washington promijeni politiku prema Evropi. A rat na Bliskom istoku, odakle u Evropu dolaze milioni imigranata i velike količine energenata - nakon prestanka dotoka istih iz Rusije, nije bio u interesu Evropske unije.

Razlog za sve evropske probleme, pa čak i na prijetnju raspada NATO-a, Tusk traži u Putinu i ne zagovara promjene u politici Evropske unije prema bližem i daljnjem susjedstvu. Takvo poimanje svijeta, koji se mijenja nevjerovatnom brzinom, bez sumnje će dovesti do pogrešnih odluka i posljedica po Evropu i evropske narode. I to neće biti Putinova krivica.

Ko su (ne)prijatelji Evropske unije?

Ipak, promašaji nisu omeli evropske zvaničnike da maštaju o novom svijetu. U tom novom svijetu predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen vidi Evropu snažnu i autonomnu u odnosu prema Sjedinjenim Državama, Kini, Rusiji, Indiji...

U vremenu ratova na evropskim granicama i bližnjem susjedstvu i kada postoji realna mogućnost da Evropa ostane bez jeftinih ili bilo kakvih energenata, Brisel nema plan da to spriječi, ili barem ga javnosti ne pokazuje. Stihija u djelovanju i protivljenje Sjedinjenim Državama, Rusiji, Iranu, Izraelu, Kini... pokazuje se od krize do krize i gotovo uvijek kao upravljanje štetom.

Ako je Tusk upravu da Evropi prijeti raspad NATO-a i energetska kriza, onda bi trebao i postojati plan kako da se to spriječi. To su Poljaci od njega očekivali kada su mu na izborima dali povjerenje u odnosu na konzervativce koji vjeruju u snažnu vojsku, čvrstu politiku prema Rusiji i slijeđenje Sjedinjenih Država.


Ali, takvog plana nema. Francuska i Njemačka, od kojih se očekuje da predvode Evropsku uniju, nemaju plan. Nema ni Poljska pod Tuskom. Štaviše, krize se umnožavaju i evropski saveznici su sve češće na suprotnim stranama.

Zato neki pitaju da li bez Sjedinjenih Država može biti sigurnosti na evropskom kontinentu i gdje nabaviti energente, ako Brisel zadrži sadašnji kurs prema Rusiji i nastavi podržavati ratove izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Na koncu, ko su evropski saveznici i neprijatelji?

Trumpov povratak u Bijelu kuću ova pitanja opet je stavio u prvi plan, pored toga što je donio i nove probleme za transatlantsko savezništvo, kao na pitanju Grenlanda i Danske.

Evropa nije bila spremna ni za drugi Trumpov mandat, nakon izborne pobjede u novembru 2024. godine. Evropski saveznici kasne u odnosu na aktuelnu američku administraciju koja ruši sve pred sobom i ne obazire se na kritike i apele, iako Trump traži da zajednički snose dio posljedica.

U Washingtonu su svjesni evropske inertnosti. Državni sekretar Marco Rubio je polovinom februara evropskim saveznicima poručio da Washington nema vremena za čekanje, da ne podržava neke evropske politike i da od njih očekuje da se svrstaju uz Trumpovu administraciju.

Nekoliko sedmica nakon obraćanja Marca Rubia, baš kao i u puno prilika prije toga, jedan od omiljenih i najčešćih evropskih odgovora glasi – Putinova Rusija je i uzrok i rješenje problema.

#EU #SAD #ArminSijamić #Rusija #NATO #VladimirPutin #Zapad #aktuelno #DonaldTusk #Bliskiistok