(Patria) - Od 78 državnih institucija 72 su dostavile odgovore na zastupničko pitanje o nacionalnoj strukturi zaposlenih. Šest institucija nije dostavilo odgovore i to: Agencija za državnu službu BiH, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje, te Sekretarijat Parlamentarne skupštine BiH. Na čelu ovih šest institucija su kadrovi HDZ-a i SNSD-a.
Neke institucije dostavile su nepotpune odgovore odnosno nisu dostavile tražene podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih.
Na osnovu dostavljenih odgovora utvrđeno je da je na dan 1. oktobar broj zaposlenih u institucijama BiH izgledao ovako: 4.890 Bošnjaka (43 %), 4.020 Srba (35 %), 2.119 Hrvata (19 %), 302 (ostali i ne izjašnjava se) što je 3%.
Zakon o upravi kao i Zakon o državnoj službi u institucijama BiH reguliše pitanje etničke strukture zaposlenih. Procentualni omjer koji trebaju poštovati sve institucije, izuzev tri državne policijske agencije jer se popunjavaju prema Popisu iz 1991. godine, treba odgovarati rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, odnosno Popisu iz 2013. godine. Prema tom Popisu Bošnjaka je 50,11 %, Srba 30,78 %, Hrvata 15,43 i Ostalih i neopredijeljenih 3,68 %.
U 67 institucija na koje se primjenjuje Popis 2013 zaposlene su 7.952 osobe od čega je Bošnjaka 3.353 ili 42 posto. To znači da je 637 Bošnjaka manje nego što bi ih trebalo biti. Srba je 2.849 ili 36 %, što je više 398 nego što im pripada prema Popisu. Hrvata je 1.509 ili 19 posto, a 281 ih je više nego prema Popisu. Iz reda ostalih i ne izjašnjava se nedostaju 42 uposlenika. Ovdje nedostaju podaci za one institucije koje nisu dostavile podatke nikako ili nisu dostavile tražene podatke.

Broj rukovodećih državnih službenika u koji su uključeni i podaci policijskih agencija pokazuje da je Bošnjaka manje nego što ih treba biti.
Ko je najviše zapošljavao?
Kada je riječ o broju zaposlenih u periodu od 1. januara 2023. do 1. oktobra 2025. analiza je pokazala da je u ovom periodu zaposleno 2.130 osoba uključujući i policijske agencije. Od toga 659 Bošnjaka, 588 Srba, 310 Hrvata i 49 Ostali/ne izjašnjava se. Od tog broja je 592 državnih službenika.
U ovom periodu najviše je zaposleno u Upravi za indirektno oporezivanje 376 osoba i to Bošnjaka 140, Srba 152, 77 Hrvata i sedam iz reda Ostalih. Na čelu UIO od juna 2023. je Zoran Tegeltija, kadar SNSD-a.
Ministarstvo odbrane BiH na čijem je čelu Zukan Helez (SDP) zaposlilo je 246 osoba i to 133 Bošnjaka, 39 Srba, 72 Hrvata i 2 iz reda Ostalih.
Ministarstvo finansija i trezora BiH u ovom periodu zaposlilo je 103 osobe i to 15 Bošnjaka, 75 Srba, 10 Hrvata i troje iz reda Ostalih. Treba napomenuti da je Ministarstvom do juna 2023. rukovodio Zoran Tegeltija, a zatim je u avgustu imenovan Srđan Amidžić (SNSD).
Ministarstvo vanjskih poslova BiH na čelu sa Elmedinom Konakovićem zaposlilo je 106 osoba i to 68 Bošnjaka, 12 Srba, 26 Hrvata.
Kada je riječ o tri policijske agencije za nepune dvije godine zaposleno je 548 osoba (policijski službenici, zaposlenici, državni službenici). Direkcija za koordinaciju policijskih tijela 126, SIPA 96 osoba, GP BiH 326 osoba. No, imajući u vidu stalni odliv kadra iz policijskih agencija, svako zapošljavanje i popunjavanje policijskih agencija je dobrodošlo.