TREĆI DIO Doktrinarne ideološke postavke hrvatskog federalističkog nacionalizma u i prema Bosni i Hercegovini!

Nastavak - treći dio

Prvi dio pročitajte OVDJE, a drugi na OVOM linku

Piše: Enver Halilović

Stvaranje triju federalnih poddržava u državi je prvi korak njene separatističko-secesionističke disolucije. Definicija Bosne i Hercegovine kao tronacionalne države je sredstvo promocije hrvatskih nacionalističkih stavova federalizacije Federacije Bosne i Hercegovine, opravdanje razložnog postojanja Republike srpske, početak kraja države BiH-e.

Za mnoge savremene teoretičare nacije i nacionalizma, Ernesta Gelnera*, Erika Hobsbauma, Benedikta Andersona i mnoge druge, nacija je politička zajednica-država. Politička zajednica, nacija građana jedne države, je teritorijalno ograničena. Ona kao institucija ima monopol fizičkog nasilja, kako kaže Max Weber. Dražava-nacija, i obrnuto, je politička zajednica koja provodi svoju suverenu vlast u granicama svoje teritorije. Država-nacija, i obrnuto, sublimira dva elementa: etnički ili građanski i politički, institucionalno državni. Nacija, kao i država, može biti etnička i građanska. Bitno je da postoji kao država, da je u svojoj etnogenezi dostigla stupanj države. Nacionalizam može biti Naracija o tronacionalnosti Bosne i Hercegovine, kao i mnoge druge konstrukcije u hermeneutičkom krugu o i u vezi s njom, zasnovane su na ideološkom predrazumijevanju*** Bosne kao srpske zemlje, Bosne kao hrvatske zemlje, Bosne kao bošnjačke zemlje, a ne na bosanskoj stvarnosti.

b) Neprimjerenom manipulativnom primjenom općih ideja i stavova nekih savremenih političkih filozofa, Will Kymlicka, Michael Wazer, Roger Brubaker itd. na bosansku društvenu i političku stvarnost Ugo Vlaisavljević, ne pravi razliku, izjednačava etničko i građansko razumijevanje i shvatanje nacije i nacionalizma kako bi hrvatski separatizam federalnog tipa ogrnuo velom naučne teorije.

Njegova identifikacija etničkog i građanskog određenja nacije i nacionalizma je vješta manipulacija i zloupotreba koncepcije Rogersa Brubakera u tumačenju tzv. međunacionalnih odnosa u Bosni. Brubakerova teorija o dva oblika države i nacije, građanskoj i etničkoj državi, kao i o etničkoj i građanskoj naciji i nacionalizmu generalno, u raspravama koje se pokreću formiranjem novih država u Istočnoj Evropi i Sovjertkom Savezu, manipulativno se primjenjuje na međuetničke kao međunacionalne odnose u Bosni. Jedan koncept o sasvim drugom geografskom, historijskom, političkom, društvenom prostoru prenešen je dogmatski, doktrinarno na Bosnu i Hercegovinu.

3. Bosna i Hercegovina nije jugoslavenska slijepa ulica niti njen federalni relikt

U velikohrvatskim konceptima Bosnu i Hercegovinu figurativno nazivaju "slijepom ulicom" bivše Socijalističke Federativne Jugoslavije. "Slijepa ulica znači da je podjela bivše države (SFRJ, dodao E.H.) po nacionalnim linijama zaustavljena na granicama BiH**** . Bosansko zaustavljanje raspada Jugoslavije po nacionalnim linijama na granicama Bosne i Hercegovine ocjenjuje se slijepom ulicom Jugoslavije. Protagonisti i sljedbenici tzv. nacionalne koncepcije Bosne i Hercegovine smatrajaju Bosnu i Hercegovinu "greškom u raspadu Jugoslavije", jer se nije raspala po njihovim fikcijama nacionalnih linija u Bosni i Hercegovini. Srpskohrvatski kolonijalni konceptualisti ne mogu da shvate da u Bosni nema nacionalnih linija o kojima oni govore te da se po tim linijama nije mogla ni raspasti.

Podjelu Bosne po srpskohrvatskim "nacionalnim linijama kroz Bosnu" spriječila je slavna Armija BiH-e. Ona je odbranila BiH-u od podjele po nacionalnim linijama na hrvatski i srpski dio kako su zacrtali i dogovorili Franjo Tuđman i Slobodan Milošević. Sljedbenici tih koncepata danas imaju dvije mogućnosti, da s tugom i bolom u duši, žale za zaustavljanjem "podjele bivše države" na granicama Bosne i da putem koncepta o njenoj "nacionalno" teritorijalnoj federalizaciji politički vrate u život u ratu neuspjele projekte njene nacionalne podjele. Međutim, naivno je očekivati da ono što je sačuvano u ratu propadne i izgubi se u miru.

Nacionalfederalisti Bosne zastupaju vrlo intrigantno stanovište, raspad Jugoslavije nije završen, upao u slijepu ulicu na granicama Bosne i dok se ona ne raspadne nije završen proces raspada Jugoslavije. Bosna je na svojim granicama zaustavila raspad "bivše države", Jugoslavije, odvela je u "slijepu ulicu". "po nacionalnim linijama" legitimnom odbranom svog teritorijalnog integriteta i nacionalno-državng suvereniteta. Neprimjereno je bosansku borbu za državno-nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet koja je spriječila njen raspad po tzv. nacionalnim linijama nazivati slijepom ulicom i od herojske odbrane praviti "jugoslavenski slučaj" zato što se nije raspala kao Jugoslavija, iako je bila, kako se kaže, "multinacionalna zajednica" kakva je bila SFRJ. Bosna i Hercegovina nikada nije bila multinacionalna država samo su je tako proglasili velikosrpski i velikohrvatski komunisti kojima nisu imali snage da se suprotstave bosanski komunisti. Bosna se nije raspala po nacionalnim linijama po kojima se raspala Jugoslavija kako zbog svoje viteške samoodbrane tako i zbog toga što nikada, ne samo formalno, već ni suštinski nije bila federacija niti naroda niti nacija te se po tim osnovama nije mogla ni raspasti. Notorna je neistina da je Bosna danas "sačuvani federalni relikt" tzv. nacionalne podjele federalne Jugoslavije.

Tvrdnja da se federalna Jugoslavija raspala po nacionalnom principu je krivotvorenje i činjenićna revizija historije njenog raspada po republičkom principu. Kazati, kako tvrdi Ugo Vlaisavljević, da se Jugoslavija raspala po nacionalnom, a ne po republičkom principu je historijska krivotvorina.

Antibosanski ideološko politički konceptualisti smatraju da je bosanska borba i odbrana svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, neprihvatanje srpskohrvatskog nacionalnog razgraničenja kroz Bosnu, "slijepa ulica", da je takva, nacionalno nepodijeljena Bosna "sačuvani relikt" Jugoslavije. Razumijevanje i interpretacija nacionalno nepodijeljene Bosne jugoslavenskom slijepom ulicom i jugoslavenskim sačuvanim reliktom je ideološko-politička konstrukcija, čiji je cilj obrazloženje nacionalne podjele Bosne. Ono nema u vidu sljedeće činjenice. Prvo, Jugoslavija se raspala po republičkim linijama koje su u osnovi bile i nacionalne linije po smislu državnosti republika Jugoslavije, što je elaborirano na stranicama ovog teksta. Drugo, u objašnjenju raspada jugoslovenske federacije po nacionalnom principu zanemaruje se činjenica da ni Hrvatska, kao ni Bosna*****, u jugoslovenskoj federaciji, ustavno nisu bile jednonacionalne republike.

To znači, tzv. nacionalne linije, u jugoslavensko doba, nisu postojale samo u Bosni, postojale su i u Hrvatskoj. Raspad Jugoslavije po nacionalnim linijama nije se dogodio samo u Bosni, već ni u Hrvatskoj, ali se opstanak Hrvatske kao jedinstvene, nacionalno nepodijeljene zemlje, ne naziva niti slijepom ulicom Jugoslavije niti njenim sačuvanim reliktom. Tako se razumijeva i tumači samo opstanak nacionalno nepodijeljene Bosne, što vrlo jasno govori o neobjektivnosti i različitim aršinima mjerenja i ocjene opstanka nacionalno nepodijeljene Bosne i nacionalno nepodijeljene Hrvatske.

Neistinita je tvrdnja da se jugoslavenska federacija raspala po nacionalnom principu te da je neraspadom Bosne, kao tronacionalne republike, srušen nacionalni princip raspada jugoslovenske federacije, da je takva Bosna federalni relikt Jugoslavije.

Treće, sve jugoslovenske republike i pokrajina Kosovo, novonastale države, ostale su "nacionalno" nepodijeljene i u granicama u kojima su bile unutar jugoslovenske federacije. Nijedna nije podijeljena po unutarnjim "nacionalnim linijama" niti je narušila vanjske granice koje je imala unutar Jugoslavije kao međurepubličke granice. Srbija i Hrvatska su napadima na Bosnu i Hercegovinu htjele da promijene svoje granice, da ih prošire teritorijom Bosne i Hercegovine, ali nisu uspjele. Prema tome, Bosna nije nikakva niti slijepa ulica raspada Jugoslavije niti relikt jugoslavenske federacije. Historijska istina je da se jugoslavenska socijalistička federacija raspala po republičkom, a ne po nacionalnom principu.

_____________________

* Ernest Gelner, Nacija i nacionalizam, Minerva Zagreb, 1998; Erik Hobsbaum, Doba ekstrema: istorija Kratkog dvadesetog veka, Dereta, Beograd, 2004; Benedict Anderson, Nacija: Zamišljena zajednica, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

** Friedrich Schleiermacher izgradio je hermeneutički krug razumijevanja odnosa cjeline i njenih konstitutivnih dijelova; Hermeneutika i Kritika. S primjenom na Novi Zavjet, dvije knjige, Demetra, Zagreb, 2002.

*** Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb, 1988.

**** UV, Ibid, "The dead-end means that the partition zhe former state along national lines was stopped et the border of B&H" ...p.34; "Rhere are good reasons to consider it an undissolved residue of the disintegrated federation, i.e. preserved federal relic", p.1

***** U jugoslovenskoj federaciji Hrvatska je bila republika dva naroda, nije bila republika samo hrvatskog, već i srbskog naroda, kao što je i Bosna bila republika tri naroda, Muslimana/Bošnjaka, Srba i Hrvata. Hrvatska je postala mononacionalna država nakon ratnih zločina, progona, etničkog čišćenja Hrvatskih Srba. Tek nakon tog "postignuća" u "nacionalni" raspad jugoslovenske federacije može se uključiti i Hrvatska.