Amerikanci odlučuju između Harris i Trumpa na nikad neizvjesnijim izborima

(Patria) - Američki predsjednički izbori dobijaju svoje finale 5. novembra, nakon što su milioni ljudi širom SAD-a već glasali. To će biti kraj jedne od najneizvjesnijih izbornih kampanja u historiji ove države. Istraživanja pokazuju da bi svaki glas mogao biti važan u utrci demokratske kandidatkinje Kamale Harris i republikanskog kandidata Donalda Trumpa.

Kako se dan izbora primicao, iz oba izborna štaba stizale su poruke da su ovo možda posljednji izbori ako pobijedi suprotna strana, što je sigurno bio alarm za mnoge Amerikance.

Oni naklonjeni Kamali Harris i predsjedniku Sjedinjenih Država Josephu Bidenu govorili su da će Trump uništiti američku demokratiju i zauvijek promijeniti tu zemlju, u želji da vlada bez ograničenja. Trump i njegove pristalice tvrde da bi pobjeda Kamale Harris i "radikalne ljevice", kako nazivaju ono za šta se ona zalaže, značila kraj poštenih izbora, uvođenje cenzure na svim društvenim mrežama i otvaranje granice za milione ilegalnih migranata.

Ali i tako snažna poruka nije mogla biti ta koja će biti odlučujuća. Događaji u ovoj predizbornoj kampanji, koja je počela mnogo prije nego je to normalno za američke prilike, redali su se takvom brzinom da ih se sada teško i sjetiti, a kamo li hronoški pratiti.

Agencija Patrija je kampanju počela pratiti u augustu prošle godine kroz analize, a prije i poslije toga u stotinama vijesti i izvještaja. Pregled tih analiza možete pregledati klikom na linkove ispod.

Počeli smo sa republikanskim unutrastranačkim izborima i stanjem na američkoj desnici, a nastavili sa namjerom nekih saveznih država da se Trump ukloni sa glasačkih listića, pokušajem dijela republikanskog establišmenta da Nikki Haley porazi Trumpa, razlikama u politici Bidena i Trumpa, martovskim Trumpovim pobjedama pred sudom i na republikanskim izborima, Bidenovom govoru o stanju nacije kojim je pripremao teren za obračun s Trumpom, Bidenovim političkim porazima na domaćem i vanjskopolitičkom terenu, Trumpovom i Bidenovom debatom koja je aktuelnog predsjednika izbacila iz utrke za Bijelu kuću, kampanjom Roberta F. Kennedyja Jr. kao nezavisnog kandidata, prvim pokušajem atentata na Trumpa u gradu Butleru, ulaskom J.D Vancea u utrku kao potpredsjedničkog kandidata republikanaca, ulaskom Kamale Harris u utrku umjesto Bidena, ulaskom Tima Walza u utrku kao potpredsjedničkog kandidata demokrata, pokušajem Trumpa da utiče na mlade glasače i na mjestima gdje ih ranije nije tražio, debatom Trumpa i Harris i završili tekstom o drugom pokušaju atentata na Trumpa na Floridi.

Sedam država će odlučiti pobjednika

S ovoliko događaja u jednoj kampanji jasno je da postoji toliko indikatora koji utiču na ishod izbora i da je pred Amerikancima nekoliko dana neizvjesnosti, jer mnogi smatraju da bi se na rezultate izbora moglo sačekati duže nego obično, jer su Harris i Trump u mrtvoj trci. Ostale kandidate niko ozbiljno i ne pominje, jer nemaju šansi, osim teoretskih, za izbornu pobjedu.

Neke ankete daju prednost Harris, a druge Trumpu. One najrelevantnije govore da će Kamala Harris imati više glasova na nacionalnom nivou, ali to ne znači konačnu pobjedu.

Pobjednika izbora odlučiće države Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, North Carolina, Pennsylvania i Wisconsin, koje daju 11, 16, 15, 6, 16, 19 i 10 elektora. Cilj je osvojiti 270 elektora. Harris ih de facto ima 225, a Trump 219 prije nego su izbori i počeli, iz takozvanih "plavih" i "crvenih" država. Postoje i izuzeci, jer Maine i Nebraska svojih četiri odnosno pet elektora dijele između kandidata, što znači da pobjednik ne nosi sve elektorske glasove. Za ove izbore se predviđa da nijedan kandidat neće dobiti sve elektore. Harris za konačnu izbornu pobjedu treba 45 elektora u swing državama, a Trump 51. Ukupan broj elektora u igri je 538.

Na ovim izborima ovo su takozvane swing države ili "kolebljive države", koje od izbora da izbora glasaju različito. I u tim državama ankete pokazuju razliku između dva kandidata gotovo unutar statističke greške, kao i različitog pobjednika.

Koliko su ovi izbori važni za Amerikance i tamošnju političku i poslovnu elitu govori i podatak da je Kamala Harris od jula prikupila preko milijardu dolara za svoju kampanju, a da je Trump imao rekordne uplate malih donacija nakon što je osuđen u jednom od slučajeva protiv njega.

U sjeni predsjedničkih izbora ostali su oni za zakonodavna tijela. Petog novembra Amerikanci će birati sve članove Predstavničkog doma (Donji dom, kod nas često nazivan Kongres) na dvogodišnji mandat, i trećinu članova Senata (Gornji dom), na mandat od šest godina.

Ovi izbori mogu biti podjednako važni kao i predsjednički, jer stanovniku Bijele kuće u mnogo čemu mogu svezati ruke. Sjetimo se Trumpovih problema sa kongresmenima i senatorima tokom njegovog mandata u Bijeloj kući. Za razliku od anketa za predsjedničke izbore, ankete za zakonodavna tijela su puno jasnije. Senat trenutno kontrolišu demokrate, a Predstavnički dom republikanci. Nakon ovih izbora očekuje sa će tu ulogu zamijeniti.

I na kraju, osvrnimo se ponovo na ankete i predikcije ko bi mogao biti novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Zbog rezultata provedenih istraživanja o popularnosti oba kandidata mnogi se ne usude predvidjeti konačnog pobjednika. Osim jednog čovjeka, koji je razvio svoj alat za predviđanje ishoda američkih izbora.


Lichtman: Od 1980. predvidio ishod svih američkih predsjedničkih izbora

Od 1980. godine profesor Allan Lichtman je predvidio ishod svih američkih predsjedničkih izbora. Na razvijanju ovoga alata radio je i Vladimir Isaacovich Keilis-Borok, poznati seizmolog. Oni su razvili "trinaest ključeva" za Bijelu kuću, odnosno tvrdnji na koje se odgovara odrično ili potvrdno, i na osnovu njih određuje se pobjednik izbora. Profesor Lichtman je i ove godine dao svoju procjenu i rekao da će Kamala Harris biti pobjednica na izborima. S tim se Trump i njegove pristalice sigurno ne slažu i vjeruju da će profesor Lichtman ovaj put pogriješiti.