Biden i Trump u debati koja je oslikala dvije ličnosti i samo jedan politički program

Piše: Armin Sijamić

Jutros u tri sata po srednjoevropskom vremenu na prvu debatu u predsjedničkoj utrci u Sjedinjenim Američkim Državama izašli su aktuelni predsjednik Joseph Biden i bivši predsjednik Donald Trump. Dugoočekivana debata dva rivala oslikala je trenutni američki politički pejzaž, ali i ličnosti dva kandidata koja pretenduju na predsjedničku poziciju u najvećoj svjetskoj sili.

Od trenutka kada je postalo jasno da Nikki Haley neće moći zaustaviti Donalda Trumpa u trci za republikansku nominaciju, javnost u Sjedinjenim Državama govorila je o debati bivšeg i aktuelnog predsjednika.

http://nap.ba/qpost/336426

Trumpov super ponedjeljak i super utorak: Pobjede koje najavljuju novi okršaj sa Bidenom

Piše: Armin SijamićBivši američki predsjednik Donald Trump ove sedmice odnio je dvije važne pobjede, prvo na sudu, a onda i u političkom obračunu. Uprkos zabranama, optužnicama i osporavanju, Trump je na korak do okršaja s aktuelnim predsjed

Već tada je javnost tražila debate, iako Bidenu nije bilo u interesu da se pojavljuje u televizijskom duelu sa čovjekom koji se nalazi usred silnih skandala i optužnica. Jednom prilikom Biden je rekao da bi i on da je na Trumpovom mjestu želio debatu, jer „on nema šta da radi“, dodavši da je spreman suočiti se sa bivšim predsjednikom ukoliko popravi svoje ponašanje.

Pravila za ovu devedesetominutnu debatu na CNN-u, a na koju su pristala oba izborna štaba, dokaz su da se o ponašanju druge strane jako brinulo. Debata je obavljena bez prisustva publike, a kandidatu koji nema riječ mikrofon je bio isključen da bi suprotna strana mogla govoriti. Zatim, kako dio javnosti sumnja u psihičko stanje oba kandidata, zbog njihovih poodmaklih godina, kandidati nisu smjeli ponijeti nikakve bilješke ili rekvizite, već samo papir i olovku.

Dva veterana

Iako su predsjednički izbori za pet mjeseci debata je ipak održana, što nije bio slučaj posljednjih izbornih ciklusa. Ovako rana debata na neki način je priznanje dva izborna štaba da su kandidati jako nepopularni, odnosno da debate žele pretvoriti u svojevrsni referendum protiv jedne politike. Za manje od dvije sedmice Trumpu će biti izrečena kazna u slučaju u kome je već presuđen.

Ankete o popularnosti pokazuju su da su Biden i Trump jako blizu, odnosno da će izbori biti odlučeni u par tzv. swing država, to jeste saveznih država koje od izbora do izbora daju podršku drugim kandidatima, iako gotovo petina Amerikanaca još nije odlučila za koga će glasati i da li će glasati. Debata se održala u Georgiji, jednoj od takvih država.

Američku javnost zanimalo je mentalno zdravlje osamdesetjednogodišnjeg Bidena i tri godine mlađeg Trumpa. Analitičari su to posebno isticali u slučaju Bidena koji je sklon gafovima. Ali i Trump je skoro pravio gafove, pa na jednom skupu nije znao ime ljekara koji mu je rekao da je „najzdraviji predsjednik u historiji“ i pozvao Bidena da napravi sličan test mentalnog zdravlja.

Ko je bolji izbor?

Pred sinoćnju debatu Bidenov izborni štab objavio je video u kome se pojavljuje Trumpov bivši potpredsjednik Mike Pence koji tvrdi da Trump „nesposoban da bude predsjednik“ države, a Trumpov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton je rekao da su svjetski čelnici, poput ruskog predsjednika Vladimira Putina i sjevernokorejskog Kim Jong-Una, spremni iskoristiti Trumpa. „Ako Donaldu Trumpu ne mogu vjerovati ljude koji ga najbolje poznaju, ne može ni američki narod“, rekao je zatim glasnogovornik Bidenove kampanje Michael Tyler.

Taj potez Bidenovog izbornog štaba bio je pun pogodak, jer je Trump pravio greške kakve mu mogu oprostiti samo njegovi sljedbenici koji ga prihvataju kao mesiju. Sve lažne optužbe protiv Bidena, sve krive informacije, pogrešno poentiranje, manipulacije, pa čak i pravljenje gafova, te nedostatak bilo kakvog programa i nemogućnosti da odgovori na mnoga pitanja voditelja debate, sigurno će Bidenov štab znati iskoristiti.

Tako je više puta rekao da je njegova vladavina najbolja, a Bidenova najgora u historiji zemlje. Tvrdio je da je ostavio „najbolju ekonomiju u historiji zemlje“, a da je Bidenova administracija „najgora u historiji zemlje“, da su SAD „postale zemlja trećeg svijeta“ te da „više nisu civilizovana zemlja“, da nikada „ništa loše nije uradio“, da je za njegove vladavine zemlja imala najčistiju vodu i zrak ikad, „najsigurniju granicu u historiji“, da je Biden „ohrabrio“ Rusiju da napadne Ukrajinu, da je Biden „plaćen od Kine. On je mandžurijski kandidat“ koji zemlju vodi u „treći svjetski rat“, da Putinu plaća milijarde dolara, čak i da zakon Row i Wade, na kome Biden insistira, dozvoljava da se ubije dijete poslije porođaja...

Pri ovakom nastupu Trumpa i blijed Bidenov nastup na momente se činio kao bolja opcija. Ponekad praveći gafove, zastajkujući i govoreći nekad nerazumljivo i gotovo uvijek veoma tiho, što mu je bivši predsjednik i rekao u jednom trenutku, Biden je iznosio rezultate svoje vladavine, iznosio program i odgovarao na Trumpove primjedbe. Suštinski, Biden je pokušao svoj govor o stanju nacije pretočiti u politički program za novembarske izbore.

http://nap.ba/qpost/337228

Bidenov govor o stanju Unije - ili kako pobijediti Donalda Trumpa

Piše: Armin SijamićProšle sedmice američki predsjednik Joseph Biden održao je govor o stanju Unije. U govoru na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Senata, koji je trajao 68 minuta, Biden je pokazao energičnost, odlučnost, odgovarao j

Ipak, u jednom trenutku Biden je Trumpu poručio da „laže“ i debata se u nekoliko puta pretvorila u lični okršaj. Spominjali su stvari iz privatnog života, pitajući suprotnu stranu za „moralno pravo“ da sudi bilo kome.

Političke razlike

Kako je debata odmicala Biden je bio sigurniji, a Trump sve više lutao, posebno kada je riječ o vanjskoj politici u kojoj aktuelni predsjednik ima puno veće iskustvo. Strah dijela demokrata da će debata biti fijasko za Bidena u jednom trenutku se činila kao fijasko za Trumpa koji je govorio neubjedljivo o vanjskoj politici, tvrdeći da niko ne bi napao Ukrajinu i Izrael da je on u Bijeloj kući, da će završiti rat u Evropi prije nego preuzme funkciju u januaru, a nakon izborne pobjede u novembru. Iako je Trump bio nepripremljen za vanjsku politiku, nije pokazao velike razlike u odnosu na trenutnu vanjsku politiku Bijele kuće.

http://nap.ba/qpost/334200

Biden i Trump: Dvije političke vizije s istog izvora

Piše: Armin SijamićPosljednjih desetak dana američka politička scena bruji o jednom intervjuu i nekoliko izjava. Carlson Tucker je intervjuisao predsjednika Rusije Vladimira Putina, a Donald Trump je radio ono po čemu je prepoznatljiv - davao te

Međutim, to nisu teme na koje je Trump ciljao. Njegove dvije primarne teme su ekonomija i migracije, koje su i glavni uzrok Bidenove nepopularnosti. Trump je optužio Bidena da je pustio u zemlju milione ubica, silovatelja, ljudi iz ludnica i terorista iz čitavog svijeta. Biden je svoje politike neuvjerljivo branio, što je tema oko koje se ranije sukobio sa velikim brojem republikanskih guvernera i prema anketama u očima građana tu bitku izgubio.

http://nap.ba/qpost/332191

Sijamić: Biden i Abbott doveli su Sjedinjene Američke Države na ivicu građanskog rata!

Piše: Armin Sijamić Kako se ovogodišnji predsjednički izbori približavaju Joseph Biden se suočava sa sve više izazova. Pred njegovom administracijom su mnogi problemi, ali jedan od njih se izdvaja po mnogo čemu. Sukob sa vlastima Texasa otvor

Trump je optužio Bidena da su ilegalni migranti uzeli poslove crnaca i hispanoamerikanaca, a sadašnji predsjednik se branio da je toliki broj migranata doveo do ekonomskog rasta države. Biden je tvrdio da je za lošu ekonomsku situaciju kriv Trump, jer mu je zemlju ostavio u katastrofalnom stanju, dok je bivši predsjednik tvrdio da je to bila najbolja ekonomija ikad i da današnja stopa inflacije uništava američke porodice.

Čini se da je Trump ciljao na ove dvije teme kao primarne i odradio relativno dobar posao, ostavljajući druge teme da se s njima nosi Bidenova administracija silom prilika. Jedna od takvih je odnos prema Izraelu i Pojasu Gaze, koje Bidena već mnogo košta.

http://nap.ba/qpost/352328

Propalestinski protesti na američkim univerzitetima otvaraju brojna pitanja i razbijaju tabue

Piše: Armin Sijamić Sedmicama na američkim univerzitetima, uključujući one najelitnije, traju protesti kakvim ta država nije svjedočila decenijama. U Sjedinjenim Državama, gdje je depolitizacija mladih ljudi cilj političkih elita, protesti p

Sa druge strane, Biden je uspio pokazati Trumpove slabosti, uprkos njegovom energičnom nastupu. Pri tome, svoje slabosti nije uspio sakriti, ali je pred građane iznio program koji bi mogao biti uvjerljiviji. Njegov izborni tim će u narednim danima pokušati eksploatisati Trumpove slabosti dio po dio, jer je čitava debata tako konstruisana da je teško i pobrojati sve teme o kojima se govorilo. Ipak, bilo bi pogrešno reći da je Trump poražen, barem u očima onih od kojih traži glasove.

Međutim, američki građani na čitavu debatu gledaju drugačije. Ako ne uzmemo u obzir one koji bezuslovno podržavaju ili napadaju jednu stranu, tokom i poslije debate bilo je mnogo kritika na račun oba predsjednička kandidata. Da su bili neuvjerljivi i loši tvrdili su čak i neki koji su bili ranije uključeni u njihove kampanje. Mnogi su i ranije zaključili da ta država zaslužuje bolje kandidate, a to je teza koju teško može osporiti bilo ko nakon prve predsjedničke debate.