Predsjednička debata: Harris je dozvolila Trumpu da bude ono što jeste i onda pokazala šta nudi glasačima

Piše: Armin Sijamić

Rano jutros po našem vremenu aktuelna potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Harris i bivši predsjednik Donald Trump imali su televizijsku debatu. U oko devedeset minuta debate demokratkinja i republikanac pokušali su da ubijede neopredijeljene da im daju podršku te da sačuvaju postojeće glasače. Harris može biti zadovoljnija ishodom.

Ulazak Kamale Harris u predsjedničku utrku, nakon što se iz iste u julu povukao aktuelni predsjednik Joseph Biden, bio je pravi pogodak za uzdrmane demokrate i njihove glasače. Harris je iz dana u dan prema anketama rasla i sve je upućivalo da će je pozitivan trend dovesti do velike razlike u odnosu sa Trumpa. Bivši predsjednik na to nije imao odgovora, osim što je insistirao da je Kamala Harris „radikalna ljevičarka“, koja će uništiti SAD.

Ali kako je vrijeme odmicalo analitičari su govorili da se bliži kraj „medenog mjeseca“ za Harris i da početni impuls ne može zadržati. Trump se u anketama primicao i razlika između njih u sedam ključnih država, takozvane „swing states“, svela se na statističku grešku. Anketari su rekli da iz tih podataka nije moguće zaključiti ko će pobijediti. Ispitanici su rekli da Harris ne poznaju dovoljno, pa je debata bila prilika se da predstavi. Oči javnosti bile su uprte u bivšu tužiteljicu iz Californije i da li će ostati neporažena od Trumpa u njegovoj sedmoj predsjedničkoj debati u dvanaest godina.

Zato je jutrašnja debata trebala biti vododjelnica, jedan od onih događaja koji će stvari u ovoj nepredvidivoj kampanji pomjeriti u jednom pravcu. Čekao se nastup Kamale Harris, koja je trebala da se odupre Trumpovom načinu debate, dok često koristi netačne podatake i ocjene, imajući u vidu da je prethodna predsjednička debata iz utrke izbacila iskusnog političara Bidena.

http://nap.ba/qpost/355140/Biden-i-Trump-u-debati-koja-je-oslikala-dvije-linosti-i-samo-jedan-politiki-program

Biden i Trump u debati koja je oslikala dvije ličnosti i samo jedan politički program

Piše: Armin SijamićJutros u tri sata po srednjoevropskom vremenu na prvu debatu u predsjedničkoj utrci u Sjedinjenim Američkim Državama izašli su aktuelni predsjednik Joseph Biden i bivši predsjednik Donald Trump. Dugoočekivana debata dva riv

Debata prije debate

Prije nego je ova debata održana trajala je druga, a koju su izborni štabovi obje stranke pokušali iskoristiti, portretirajući drugu stranu kao plašljivu, odnosno kao nekoga ko se ne drži dogovora. Raspravljalo se o tome da li će je uopšte biti, nakon što su pravila debate postala sporna.

Pred debatu Bidena i Trumpa strane su se složile da se debatuje sa „ugašenim mikrofonima“, odnosno da se gase dok suprotna strana govori. Ovo je, čini se, bio plan demokrata da Trump ne ometa Bidena dok govori. Bidenovo fizičko i psihičko stanje vjerovatno je bilo uzrok takvog zahtjeva. Trump je ranije poručio da je spreman za debatu sa Bidenom bilo kada i bilo gdje. Tih dana suočavao je se sa brojnim suđenjima i stajao loše u anketama.

Onda se desio obrat. Demokrate su govorili da neće biti debate između Kamale Harris i Donalda Trumpa, jer pravila nisu dogovorena. Oni su tvrdili da ono što je dogovoreno za debatu Bidena i Trumpa ne važi za Harris. Smetalo im je to što su mikrofoni ugašeni i predlagali su da ostanu upaljeni. Stav republikanaca da mikrofoni ostanu ugašeni opisali su kao strah od debate.

Republikanci su bili izričiti – debata će biti održana sa ugašenim mikrofonima, jer je to bio dogovor. Oglasio se i Trump i rekao da mu ne bi smetalo da mikrofoni ostanu upaljeni, ali da se mora držati dogovorenog. Ovaj Trumpov istup mogao bi se ocijeniti kao samouvjerenost bivšeg predsjednika, ili kao način da se skupe izborni poeni na tvrdnji da ga nije strah debate s Harris.

Također, nije promijenjeno ni pravilo iz debate Bidena i Trumpa da u studiju neće biti publike i da debatanti nemaju pravo da donesu bilo šta osim čistog papira i olovke. Tako se borba za svaki glas mogla nastaviti pred milionima gledalaca.

http://nap.ba/qpost/370242/Sijami-Rezultat-izbora-mogli-bi-odluiti-mladi-glasai-a-Trump-ih-trai-tamo-gdje-politika-nije-bila-tema

Sijamić: Rezultat izbora mogli bi odlučiti mladi glasači, a Trump ih traži tamo gdje politika nije bila tema

Piše: Armin SijamićAmerički predsjednički izbori sve su bliže. Izborni štabovi rade nevjerovatan posao, tražeći i najmanje mogućnosti da poprave pozicije kandidata. Te računice sada su svedene na minimalne procente, često na manje od jedan

Sadržajna debata u kojoj Harris nije izgubila

Domaćin debati, u 21h po lokalnom vremenu, bila je televizijska mreža ABC, u Philadelphiji. Mediji su izvjestili da je Kamala Harris došla poslijepodne da pogleda prostorije gdje će debata biti održana, a Trump se tamo pojavio neposredno pred debatu, kao i propalestinski demonstranti sa zahtijevima da se zaustavi rat u Pojasu Gaze i kritikujući Bidenovu administraciju.

Nema dileme da je Trump ušao u debatu opušteniji, jer je jasno, nakon svih suđenja i skanadala, da zbog jednog nastupa neće izgubiti glasače, dok je Harris rizikovala mnogo, ciljajući na tri do pet posto onih koji nisu odlučili za koga glasati. I Trump cilja te glasače, ali nije bio u riziku da izgubi ono što ima.

Međutim, Harris je bila odlično pripremljena i promijenila je taktiku u odnosu na Bidena. Ona nije bila ta koja se branila odgovarajući na Trumpove optužbe. Samouvjereno je Trumpa vraćala na ono što je radio i izjavljivao, tjerajući ga da se brani gotovo čitavu debatu.

Nakon toga, Trump se vratio na svoju uobičajenu taktiku, na što je Harris upozorila da će se desiti, iznoseći tvrdnje koje će osporavati i moderatori rasprave. Između ostalog rekao je da je u nekim dijelovima Sjedinjenih Država legalno ubiti novorođenče, da ilegalni migranti jedu pse i mačke i da je svuda u svijetu opala stopa kriminaliteta jer su kriminalci ilegalno došli u SAD. A onda je i više puta iznosio formulaciju da je u njegovoj administraciji mnogo čega bilo „najbolje u historiji“, a da je Bidenova administracija „najgora u historiji“ i da je Kamala Harris lošija i od Bidena.

Svoje vještine pregovaranja pokazivao je „talibanskim vođom Abdulom“, kojem je pokazao fotografiju njegove kuće, što je bila jasna aluzija da ga prati, kao i da ga je pohvalio mađarski premijer Viktor Orban. Tvrdio je da se ne bi desio rat u Pojasu Gaze da je on predsjednik, kao ni onaj u Ukrajini, koji bi on okončao veoma brzo. Na molbu moderatora da to objasni argument je bio da dobro poznaje predsjednike Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina. Zatim je tvrdio da Biden „mrzi“ Kamalu Harris, a da ona „mrzi Izrael“, koji će nestati ako on ne dođe u Bijelu kuću.

Harris nije ostala dužna govoreći da Trumpa vole diktatori, da se sprema da uvede diktaturu, da je pisao „ljubavna pisma“ Kim Jong Unu i da ga Vladimir Putin „može pojesti za ručak“. Zatim je prešla na tvrdnje bivših Trumpovih saradnika da republikanski kandidat „sramota“ za državu i da možda nije sposoban da bude predsjednik, na kraju poručivši da je vrijeme za „novu generaciju lidera“.

Trump je tokom debate insistirao na pitanjima ilegalne imigracije i ekonomske situacije. Ankete su pokazale da u tim oblastima ima značajnu prednost. Harris je insistirala na pravima žena (pravo na abortus), da je Trump opasnost za demokratiju i da je njena primarna briga mali čovjek, da želi smanjiti poreze i omogućiti poslove i zdravstvenu zaštitu. Drugim riječima, ponavljali su ono što su ranije zastupali. U vezi s tim, možda najveći neuspjeh Kamale Harris je bio taj što se nije mogla odmaći od Bidenovih stavova, što je dio analitičara očekivao da će pokušati uraditi.

Sve u svemu, ishodom debate Kamala Harris može biti zadovoljnija od Trumpa. Strah demokrata i nada republikanaca da će Kamala Harris imati užasnu debatu, kao Joe Biden, nije se ostvario. Štaviše, Harris je djelovala većim dijelom debate ubjedljivije, a Trump je vodio lične ratove. Debata ne bi trebala biti presudna za ovu utrku, ali Bidenov slučaj pokazuje koliko je važna.

Na kraju, spomenimo da je prije tri dana profesor Allan Lichtman, koji je predvidio pobjednika na devet od deset posljednjih predsjedničkih izbora – uključujući pobjedu Trumpa kada je to rijetko ko očekivao, iznio dugoočekivanu procjenu za ove izbore, zasnovanu na „Ključevima Bijele kuće“, alatu koji je 1981. godine razvio sa seizmologom Vladimirom Kieilis-Borokom. Koristeći alat koji se ogleda u pozitivnom ili negativnom odgovoru na trinaest pitanja, Trumpu u prilog idu četiri ili pet „ključeva“, a za pobjedu bi mu trebalo šest ili sedam. Zato je Lichtman predvidio da će Kamala Harris biti prva žena na čelu Sjedinjenih Američkih Država.

Međutim, nakon toliko preokreta u ovoj izbornoj kampanji većina drugih vjerovatno će reći da je do izbora 56 dana i da je sve moguće. Nema sumnje da će se borba nastaviti i da ćemo do kraja kampanje vidjeti još mnogo toga. Iz izbornog štaba demokrata, nakon okončanje jutrošnje debate, stigla je ponuda za novu u oktobru. Pred početak debate bila je dogovorena samo jedna.