Krug 99: Južna plinska interkonekcija između energetske diverzifikacije i državnog suvereniteta

(Patria) - Odluka da se BH-Gas u strateškom energetskom sektoru kroz izmjene zakona o Južnoj interkonekciji izuzima iz projekta, a uloga nosioca projekta, čak u samom tekstu zakona, daje privatnoj kompaniji, predstavlja ozbiljan presedan. Takav potez otvara suštinsko pitanje: zašto se zakon mijenja nakon što je tek usvojen, i to ne u tehničkom, već suštinskom dijelu, poručili su iz Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.

"Krug 99 podržava izgradnju Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kako bi se postigla diverzifikacija pri snabdijevanju plinom. Prošle godine Parlament F BiH usvojio je Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji kojim je jasno definisano da je nosilac investicije domaće javno preduzeće BH-Gas. Ovakvo zakonsko rješenje je logično, važan infrastrukturni projekt ostaje pod kontrolom domaće institucije. Projekat Južna interkonekcija se može realizovati u saradnji sa stranim investitorom i bez izmjene postojećeg zakonskog rješenja.

U izmjenama zakona predviđa se da američki investitor AAFS Infrastructure and Energy, tek osnovana kompanija bez referenci iz ove oblasti, vodi kompletan projekat. Opravdano se postavlja pitanje da li trenutni model izgradnje Južne interkonekcije predstavlja prenos dijela energetskog suvereniteta na napoznatog partnera? U izmjenama zakona se ne definira rok upravljanja ovim gasovodom, niti način upravljanja nakon odlaska investitora", rečeno je.

Dodaju: "Značajno proširenje gasne mreže koje nije predviđeno u tekstu postojećeg zakona nije vođeno primarno domaćim energetskim planovima, nego tuđim strateškim interesima. Kada se tome doda mogućnost da upravljanje ključnom infrastrukturom preuzme privatna kompanija bez jasnih referenci, postavlja se pitanje: da li Bosna i Hercegovina dobija diverzifikaciju snabdijevanja, ili gubi dio energetskog suvereniteta?

Način na koji se projekt trenutno vodi otvara ozbiljne dileme: zakon se mijenja kako bi se prilagodio kompaniji koja nema jasne reference za ovako velike projekte, uz rizik prenosa kontrole nad infrastrukturom na privatni subjekt".

"Bitno je napomenuti da EU ne podržava ovakve projekte i insistira na svojoj viziji energetske budućnosti BiH i zapadnog Balkana. EU ne podržava energetska rješenja koja nisu zasnovana na obnovljivim izvorima energije. Njihovo finansiranje obuhvata samo projekte koji ne povećavaju dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima. Naša energetska strategija mora imati hrabru i jasnu viziju i savremena dugoročna rješenja, uključujući i neškodljivu proizvodnju na rješenjima malih elektrana visoke ekonomičnosti i sigurnosti proizvodnje na bazi nuklearne fuzije. Takva energetska politika bi slijedila energetsku politiku EU koja se temelji na čistoj energiji i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050.

Ukapljeni plin kao energent EU smatra se prelaznim rješenjem, kako se CBAM bude postepeno uvodio, proizvodnja s visokim udjelom ugljika i uvoznim troškovima transporta suočiće se s dodatnim troškovima prilikom izvoza u EU. Da bi industrija Bosne i Hercegovine ostala konkurentna morati će smanjiti emisije i ulagati u čistiju energiju. EU nudi i mehanizam za ova ulaganja – Plan rasta za zapadni Balkan.

Posebna opasnost postoji kada je u pitanju državna imovina Bosne i Hercegovine. Naime, pod pritiskom koji se pravda investicijama i samonametnutim rokovima, povećava se šansa za korištenje državne imovine prije nego što Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvoji odgovarajući zakon o državnoj imovini, u skladu s presudama Ustavnog suda i odlukama Visokog predstavnika.

Energetska politika je, u svojoj suštini, politika opstanka u svijetu u kojem se moć sve češće mjeri kontrolom nad energijom. U ovakvim okolnostima, inicijativa za izgradnju Južne plinske interkonekcije, u sadašnjem obliku, teško se može smatrati nedvosmisleno u interesu Bosne i Hercegovine i njenih građana. Diverzifikacija energetskih izvora ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu na liniji EU strategija. Bosna i Hercegovina ne treba plinovod po svaku cijenu, posebno ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim i državnim suverenitetom", kažu iz Kruga 99.