Američko-izraelski rat protiv Irana: Trump i Netanyahu doveli su BRICS na prekretnicu

Piše: Armin Sijamić

Američko-izraelski napad na Iran već sada proizvodi posljedice širom svijeta. To nije zaobišlo ni BRICS – ambicioznu ideju da nezadovoljni i resursima bogati prekinu dominaciju Zapada.

Zadnjeg dana februara iranski mediji su s ushićenjem izvještavali o upravo završenoj vojnoj vježbi članica BRICS-a, njih devet, pred obalama Južne Afrike i govorili o bloku koji će se suprotstavljati Sjedinjenim Američkim Državama.

Do kraja tog istog dana, Sjedinjene Američke Države i Izrael još jednom su napali Iran.

http://nap.ba/qpost/441836

Trumpov napad na Iran po želji i volji Netanyahua

Piše: Armin SijamićNapad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran posljednjeg dana prošlog mjeseca događaj je nakon kojeg Bliski istok više nikada neće biti isti.U petak je omanski šef diplomatije Badr Albusaidi, koji je bio posrednik

Nekoliko dana prije tog napada u Izraelu je boravio indijski premijer Narendra Modi, a premijer Benyamin Netanyahu govorio o novim regionalnim savezništvima na i oko Bliskog istoka.

Taj savez vjerovatno uključuje i Indiju – najmnogoljudniju državu svijeta i osnivačicu BRICS-a s Brazilom, Rusijom i Kinom, kojima će se priključiti Južna Afrika i upotpuniti ovaj čudni akronim za grupu država koje su sebi dale zadatak da prekinu dominaciju Zapada.

http://nap.ba/qpost/443137

Američko-izraelski rat protiv Irana: Nova bliskoistočna savezništva i novi poredak su na pomolu

Piše: Armin SijamićProšle su samo dvije sedmice od kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran. Međutim, i to je bilo dovoljno da neke bliskoistočne države budu stavljene pred nove izazove.Samo nekoliko dana prije nego što će Iz

Ko je saveznik?

Odgovor Irana na američko-izraelske napade bio je žestok. Pored Izraela, iranske snage gađale su američke vojne baze u više država, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, gdje Teheran gađa i mete izvan pomenutih baza. Iran i UAE su se priključili BRICS-u 1. januara 2024. godine.

UAE se u ratu SAD-a i Izraela protiv Irana stavio na stranu onih koji su pokrenuli rat i nije iskazao negodovanje što je njegova teritorija korištena u napadima na drugu državu članicu BRICS-a.

Ali, gledati na ponašanje UAE-a u kontekstu odnosa u BRICS-u bilo bi pogrešno. Ta grupa država, kao i sama organizacija, ni ranije nije pokazala brigu za članice kada se nađu u ratu. Na primjer, ostali su gotovo indiferentni nakon ruske agresije na Ukrajinu i odgovora Zapada uvođenjem sankcija protiv Moskve. Slično su se ponašali i tokom prethodnih napada na Iran od strane SAD-a i Izraela. Naprosto, BRICS nije uradio ništa za države članice.

Ovo je navelo neke da se pitaju šta je smisao BRICS-a i je li vrijeme da se nešto mijenja. Čini se da je Indija i na ovo pitanje dala odgovor, kao što je pokazala da su joj veze s Izraelom i Sjedinjenim Državama važnije od onih s Iranom, jer to New Delhiju sada donosi više koristi.

Takav stav nije puko svrstavanje protiv nekog ili za nekog, iako se i Indiji i takva pozicija može pripisati nakon dogovora s administracijom američkog predsjednika Josepha Bidena, u sporazumu koji je suštinski uperen protiv interesa BRICS-a i posebno Kine i Rusije.

http://nap.ba/qpost/413615

Trump želi natjerati Modija da Indija izabere između Washingtona i Moskve

Piše: Armin SijamićIndija zauzima važno mjesto u planovima velikih sila. Sada je pod posebnom lupom Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, a ulog je mogući strateški zaokret najmnogoljudnije države svijeta.Američkom predsjedniku Donalda Trum

Dio odgovora zašto se Indija tako ponaša možemo tražiti u ovogodišnjoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Na jednom od panela govorili su njemački i indijski ministar vanjskih poslova. Johann Wadephul je rekao da se odnosi država u svijetu koji nastaje više mogu gledati kao „koalicije“, a manje kao „savezi“. Takvo stanovište podržao je Subrahmanyam Jaishankar i dodao da je Indija dio više od dvadeset grupa kakve su Quad (kojeg čine Indija, SAD, Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo i koji je uperen protiv Kine) ili BRICS (koji je uperen protiv Zapada).

Problemi i šanse za BRICS

Ovakvu slobodu u svrstavanju u suprotstavljene blokove nemaju svi, štaviše rijetki imaju. Indija nastoji i uspijeva da ima dobre odnose s Washingtonom, Tel Avivom, Briselom, Moskvom, Teheranom, Rijadom..., a u BRICS-u s rivalskom Kinom razmatra promjenu postojećeg političkog i ekonomskog sistema koji Zapadu daje prednost u odnosu na ostatak planete.

Indija nije osudila napad na prijateljsku državu Iran, što bi morala uraditi i kao članica Ujedinjenih nacija, kao što nije osudila ni Rusiju koja je napala siromašnu Ukrajinu. U političkom smislu to je suština onog o čemu „globalni jug“ govori i zbog čega se okuplja u raznim formama.

Iransko držanje prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima od kraja februara također pokazuje koliko je BRICS slab i da su Johann Wadephul i Subrahmanyam Jaishankar možda upravu kada govore o budućnosti, ali i sadašnjosti odnosa u interesima povezanom svijetu.

Realpolitički interesi država i ovaj put nadilaze ideološka, politička ili vjerska uvjerenja. Ono što se trenutno dešava s članicama BRICS-a to odlično pokazuje, dok se formiraju razne „koalicije“.

To se može vidjeti i na primjeru Saudijske Arabije, koja se posljednjih godina približila BRICS-u u nekim pitanjima, popravila odnose s Teheranom, s Pakistanom potpisala sporazum o međusobnoj odbrani, zadržala strateške veze s Washingtonom i s Tel Avivom razgovara o normalizaciji odnosa, a sada ugošćava američke vojne baze koje se koriste u ratu protiv Irana koji odgovara napadima na ciljeve unutar saudijske teritorije.

http://nap.ba/qpost/420585

Saudijsko-pakistanski vojni pakt u regiji u kojoj neće biti mira

Piše: Armin SijamićProšle sedmice Saudijska Arabija i Pakistan potpisali su sporazum o međusobnoj odbrani, što pakistanski ministar odbrane Khawaya Asif vidi kao okvir sličan NATO-u, a koji bi trebao povezati većinski muslimanske države.Hamas

Trumpova i Netanyahuova politika je za kratko vrijeme uzdrmala BRICS kao niko ranije i otvorila brojna pitanja, posebno za Kinu i Rusiju koje decenijama zagovaraju multipolarni svijet kroz razne organizacije, grupe, forume i koalicije.

To su suštinska pitanja o budućnosti BRICS-a, uključujući ko može biti član i kakve su mu obaveze činom članstva. Primjer Indije, Rusije, Irana i UAE-a pokazuje koliko su ti odgovori potrebni.

Rusija je pred samit BRICS-a u Kazanju u oktobru 2024. rekla da se protivi primanju novih članica, jer postaje teško pronaći zajedničke ciljeve za države članice. Drugim riječima, zvanična Moskva priznaje da unutar BRICS-a postoje veliki problemi, a američko-izraelski rat protiv Irana pokazao je da su neke razlike suštinske i možda nepremostive.

Trump i Netanyahu su BRICS doveli u situaciju da nastavi s praznim hodom do konačnog gubljenja svoje relevantnosti ili da pokrene reforme i akcije, makar po receptu „koalicije“ kako to vidi šef indijske diplomatije Subrahmanyam Jaishankar.