Trumpovo veliko pospremanje u Latinskoj Americi traje dok veliki rival ulazi u igru

Piše: Armin Sijamić

Američko-izraelski rat protiv Irana od kraja februara zaokuplja pažnju svjetske javnosti. Ipak, to ne znači da se svi važni politički i ekonomski procesi odvijaju samo na Bliskom istoku.

Kada je u novembru 2024. postalo jasno da će se Donald Trump vratiti u Bijelu kuću, mnogi su smatrali da će zapadna hemisfera biti jedan od njegovih prioriteta. Izbor Marca Rubija za državnog sekretara, koji je kubanskog porijekla i zagovornik obračuna s ljevičarima u Centralnoj i Južnoj Americi, bila je potvrda takvih procjena.

Trump je to više puta rekao, a prijetnje silom upućenje Danskoj zbog Grenlanda, Panami zbog kineskog uticaja na Panamski kanal i njegov poznat stav prema vlastima Venecuele i Kubi to su praktično dokazali.

http://nap.ba/qpost/386195

Donald Trump ima teritorijalne pretenzije na druge države i nije ga briga za međunarodno pravo

Piše: Armin SijamićNovoizabrani američki predsjednik Donald Trump nastavlja da šokira dok čeka da formalno preuzme funkciju. Jučer je rekao da želi kontrolu nad Panamom, dijelom Danske (Grenland) i Kanadom. Nije isključio ni upotrebu vojske d

U planu Washingtona da se na prostoru Sjeverne, Centralne i Južne Amerike poraze svi rivali, a što se prije svih odnosi na ljevičarske vlade i upliv komunističke Kine, nije se mijenjalo ništa ni dok je trajao rat na Bliskom istoku. Štaviše, Washington je još jednom vidio koliko je važno da kontroliše taj dio svijeta i njegove resurse.

U svom ritmu

Da rat na Bliskom istoku nije okupirao pažnju javnosti širom svijeta, neke od važnih vijesti u proteklih četrdesetak dana vjerovatno bi bile iz Južne Amerike.

Tako je, između ostalog, desničarska vlast u Čileu došla pod udar Washingtona zbog kineskog optičkog podmorskog kabla, brazilski Kongres je odobrio trgovinski sporazum Mercosura i Evropske unije, američki i kubanski zvaničnici su počeli pregovore, argentinski predsjednik Javier Milei istakao je pozitivne posljedice rata na Bliskom istoku za ekonomiju svoje države koju opet spašava od ekonomskog kraha kreditom kod Međunarodnog monetarnog fonda, privremenoj predsjednici Venecuele Delcy Eloíni Rodríguez Gómez ukinute su američke sankcije, a američke naftne kompanije zbrajaju profit usljed povećanja cijena energenata.

Energenti su jedna od važnijih stavki u politici ove i bivših američkih administracija. Rat protiv Irana, a prethodno protiv Iraka, Libije ili Sirije bio je dijelom i zbog nafte i prirodnog gasa. Energenti su jedan od razloga zašto je Trump naredio otmicu venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura Morosa. Trump nije krio da mu je cilj domoći se venecuelanske nafte.

http://nap.ba/qpost/434750

Trump protiv Madura: Sila prije prava, interes iznad svega

Piše: Armin SijamićOdluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da trećeg januara ove godine nasilno s vlasti ukloni venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura Morosa otvorila je brojna pitanja, ali i dala jedan odgovor - sadašnji stanar Bijel

Kruna američke energetske politike u Latinskoj Americi je kontrola Venecuele, barem u dijelu koji se odnosi na naftu i prirodni gas. Od svrgavanja Madura zvanični Washington odlučuje kome se venecuelanska nafta može prodati, a zvanični Caracas čini se nema ništa protiv.

Privremenoj predsjednici Trumpova administracija je prije dvije sedmice ukinula sankcije, što je manje od tri mjeseca od kada je američka vojska otela Madura.

Sedmicu dana prije toga, Rodríguez je putem video linka govorila na investicijskom samitu u Miamiju. Nije spomenula Madura, ali jeste reforme koje je poduzela da strani investitori budu zaštićeni u Venecueli, ispunivši ono što je od nje tražio Washington. Jedna od tih reformi podrazumijeva da nadležni sud u slučaju sporova između vlade i ulagača ne bude u Venecueli.

Naizgled idilične odnose Caracasa i Washingtona dvije države namjeravaju pojačati ponovnim uspostavljanjem diplomatskih odnosa. „Ponavljamo našu spremnost da gradimo dugoročne odnose zasnovane na međusobnom poštovanju, jednakosti i međunarodnom pravu, s ciljem promovisanja radne agende koja jača saradnju u korist obje zemlje“, rekla je Rodríguez u objavi na društvenoj mreži X upućenoj Trumpu, koji je više puta hvalio njen rad.

Od ljevice do crkve

Trumpov drugi mandat došao je u vremenu zamora ljevičarskom politikom u više država Latinske Amerike. Trump je, bez ikakvog napora, u svoj tabor dobio bogatu resursima Boliviju. Sukob unutar bolivijske ljevice kao posljedicu je imao pobjedu proameričke desnice.

http://nap.ba/qpost/424715

Trump je porazom ljevičara u Boliviji dobio značajan adut u okršaju s Kinom

Piše: Armin SijamićNakon gotovo dvije decenije Bolivija neće imati ljevičarsku i antiameričku vladu. To je poklon koji bi američki predsjednik Donald Trump mogao iskoristiti u okršaju s Kinom i bitno ojačati američke pozicije u Latinskoj Ame

Desničari su pobijedili i u Čileu, nakon što su ranije odnijeli pobjedu u Argentini i Ekvadoru. Dakle, ljevičarima je, od značajnijih država u tom dijelu svijeta ostala Kolumbija, Kuba, Meksiko, Brazil i Venecuela koja još uvijek nije potpuno izgubila svoje socijalističko uređenje.

http://nap.ba/qpost/432841

Pobjeda Kasta u Čileu: Novi poraz ljevičara i trijumf Trumpove politike krupnog kapitala

Piše: Armin SijamićNa nedjeljnim izborima u Čileu, u drugoj najbogatijoj državi Južne Amerike, pobjedu je odnio José Antonio Kast, što i nije bilo iznenađenje. Kastova pobjeda ima uticaja na brojna pitanja koja su važna i izvan granice drža

Venecuelanska nafta je u Trumpovim rukama i to je važna činjenica. Američku žeđ za naftom početkom prošlog mjeseca komentarisala je i glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. Ona je rekla da Sjedinjene Države „preoblikuju energetski pejzaž, ne politički, već energetski pejzaž, kako bi odgovarao vlastitim potrebama. Čine, ili žele učiniti, sve ovisnima o vlastitim resursima, i fizički i u smislu cijene“ i da to dolazi iz činjenice da je ta država „u suštini bankrotirala“ usljed stanja u ekonomiji i američkih dugova.

Nastojanje Washingtona da kontroliše energente nije jedini faktor koji oblikuje njegovu politiku južno od rijeke Rio Grande. Osim što ne želi druge sile u onome što zove „američkim dvorištem“ u skladu s „Monroe doktrinom“ koju je prije dva stoljeća artikulisao predsjednik James Monroe, Washington se decenijama na sve načine borio protiv ljevičarskih pokreta u tom dijelu svijeta.

U namjeri da porazi latinoameričke ljevičare Washington je nekada imao saveznika u Vatikanu, odnosno u katoličkoj crkvi koja bi se u nekim državama stavila na stranu desnice. U nekim drugim slučajevima katolička crkva je bila protiv Washingtona. Mnogi će se odmah sjetiti biskupa Oscara Arnulfa Romera y Galdámeza, koji se u El Salvadoru borio protiv desničarske diktature koju je podržavao Washington, stajavši uz siromašno većinsko stanovništvo.

Papa koji (ni)je po Trumpovoj volji

Siromašni, a njih još uvijek ima mnogo širom Latinske Amerike, glavni su razlog za jaku ljevicu. Te ljude nije teško mobilisati protiv bogate manjine. Razni marksistički pokreti, ili ono što bi moglo ličiti na takve pokrete inspirisane sovjetskom Moskvom, bili su često i radikalni.

Ali i to se počelo mijenjati i ti pokreti na izbore izlaze kao stranke, a njihove vođe više nisu zagovornici ateizma, već često religiozni ljudi, uglavnom katolici. Ta promjena donijela je novu dinamiku u političkom životu nekih latinoameričkih država. Tako su neki dijelovi crkve, koji se opiru ugnjetavanju svojih vjernika, postali prirodni saveznici ljevičarskih stranaka i pokreta.

Zato je važan okršaj Trumpove administracije s Vatikanom, odnosno papom Lavom XIV. Papa iz Chicaga na udaru je Trumpa, jer poziva na mir na Bliskom istoku. Od Trumpa je dobio napade i uvrede, pa čak i „poduke“ o vjeri od američkog ministra odbrane Petea Hegsetha.

Trumpov okršaj s Lavom, koji je naveo italijansku vladu Giorgije Meloni i njenu opoziciju da stanu u zaštitu pape, mogao bi se odraziti i na politiku Washingtona u Latinskoj Americi, gdje katolička crkva ima najveći broj pristalica, odakle je potekao prethodni papa Franjo i gdje je Lav služio kao svećenik.

U moru loših vijesti za latinoameričke ljevičare, sukob Trumpa i Vatikana možda bude prekretnica ili barem vjetar u leđa ljevici. Okršaj Washingtona i ljevice je i na Kubi, koju vode ljudi koji se nisu izjasnili kao vjernici i koji su nedavno pustili dio političkih zatvorenika na zahtjev Vatikana. Trump je rekao da nakon što završi posao u Iranu na red dolazi Kuba, koju mjesecima drži pod pomorskom blokadom. To je dovelo do problema u snabdijevanju električnom energijom, privredi, školstvu, zdravstvu, saobraćaju... i siromašna zemlja prisiljena je na pregovore s Trumpovom administracijom, dok istovremeno očekuje pomoć od bilo koga.

http://nap.ba/qpost/440231

Hoće li Trump srušiti kubanske komuniste nakon što to nisu uspjeli brojni američki predsjednici?

Piše: Armin SijamićOve sedmice svijet obilaze snimke Kube - razbacano smeće po ulicama, oronule zgrade i očajni građani. Zaključak velikog broja medija sa Zapada - Kuba i tamošnja vlast su na rubu ponora.„Pokušavate li ugušiti Kubu“, pit