Oslobođenje od prošlosti: Đenan Galešić o opasnostima za Bosnu i Hercegovinu

(Patria) - Na ovosedmičnoj sesiji Kruga 99, publicista i autor Đenan Galešić održao je izlaganje pod nazivom “Profili neprijatelja Bosne i Hercegovine – sinteza 20. vijeka i obrisi 21.”, u kojem je analizirao historijske i savremene izazove s kojima se suočava Bosna i Hercegovina, ističući kontinuitet destruktivnih procesa iz susjedstva koji su kroz dva vijeka djelovali protiv bosanske države i njenog pluralnog naroda.

"Političko osvješćenje naroda zapadnog Balkana iz 19. vijeka dovelo je do formiranja nacija u neposrednom bosanskom okruženju. U ovom procesu, hrvatska i srpska nacija nisu mogle jasno ocrtati granice svog projektovanog nacijskog tijela. Granice tih nacija projektovane su na Bosnu, preciznije na njene istovjernike, a analogno tome i na bosanski teritorij.

Sva razgraničenja ta dva dugotrajna nacijska projekta zamišljana su, planirana i dogovarana kroz teritorijalno i narodnosno tkivo Bosne. Milenijska religijska raznolikost Bosne, s njenom specifičnom “bosanskom filozofijom života” kao kulturnim i civilizacijskim dostignućem, tumačena je od susjednih nacijskih elita kao nedovršen posao, istorijska anomalija, greška koju treba ispraviti ili uništiti. Bosanska religijska različitost bagatelisana je i nakaradno interpretirana; od nje se pravio neprijatelj projiciranoj nacijskoj homogenosti, a u nekoliko navrata stvorene su opake laži i predrasude o bosanskom čovjeku koje su mogle poslužiti za sprovođenje najgorih zločina.

Bosanskohercegovački narod je činjenica koja je 160 godina bila bagatelisana, dušena i osporavana, u cilju onemogućavanja nastanka dvije kategorije: bosanske političke nacije i bosanske države. Važno je razumjeti okruženje i njegov odnos prema tim kategorijama. Bosansko pitanje ostaje otvoreno od polovine 19. vijeka; neodređeno, nedefinisano i sudbonosno za bosanskohercegovačke ljude. Ono je preslabo da se riješi samo, a prejako da ga riješe snage koje poriču sve bosansko, i teritoriju i ljude.

Čudno je i zanimljivo pitanje: kakva je to bila snaga prezrenog i nižerangiranog pitanja, pa je Bosna uspjela opstati i održati se u životu suočena sa višestruko jačim silama?

Današnje izlaganje nastalo je iz brige za sadašnjost i budućnost Bosne i Hercegovine i njenih ljudi. Nastalo je iz želje da bosanski čovjek otrese predrasude prošlog i pretprošlog vijeka i hrabro kroči u budućnost – što neće biti moguće ako bude pogođen strahom i lišen nade. Prošlost je mrtva i treba da ostane mrtva, prevaziđena budućnošću koju će oblikovati ideja i vizija – jer sve je prvo bilo u ideji.

Današnje stanje Bosne i Hercegovine i njenog naroda rezultat je djelovanja negativnih i neprijateljskih pojava i procesa. Oblikovanje etno-religijskih komponenti bosanskog naroda na napredan i liberalan način zahtijeva dug i smišljen intelektualni napor, možda i nekoliko decenija. Tempo razvoja je spor, a domaća politika često postavlja kobne prepreke. Kao što je Derviš Sušić rekao kroz usta Agana Babunića: „Moramo za nekoliko godina pretrčati put što su ga pametniji od nas polako prešli za dva vijeka.“

Istorijske trendove valja spoznati i povezati sa savremenim dešavanjima, jer oni još uvijek predstavljaju goruća pitanja za bosanskohercegovačkog čovjeka. Proces je počeo u 19. vijeku, ali je u 20. vijeku ideologijski konstruisana interpretacija religijske pluralnosti Bosne nametana tako da je svijest o sebi do te mjere razorena da izgleda kao „stara omeđina, suhozid zarastao u draču i drijen“. Potreban je džinovski napor da ta suhozida ponovo postane lijepa i funkcionalna zgrada, zgrada koja pruža ugodan život stanovnicima.

U svakom periodu i temi koju autor tretira, postojali su faktori koji su neprijateljski djelovali prema Bosni i Hercegovini i njenim ljudima. Svi destruktivni i dezintegrativni elementi zaslužuju našu pažnju. Cilj ovog izlaganja je razotkrivanje aspiracijskih ideologija iz susjedstva koje su bile osnova pokreta čiji su nosioci smatrali bosansku državu i njen pluralni narod preprekom u ostvarenju svojih ciljeva: homogenog nacijskog jedinstva i podjele bosanske teritorije.

Iskustvo posljednjeg rata potvrđuje da prilike čine ljude, ali i da ljudi mijenjaju prilike. Bosanski ljudi su svojim tijelom zaustavili fašističku mašineriju, odbijajući nestanak. Oslobođenje od krvave baštine prošlih vijekova, koja nas još uvijek vuče nazad u stradanje, mora biti glavni zadatak bosanske inteligencije i dalekovidne politike", dio je izlaganja Galešića.