Komšićev pokušaj da spasi Komisiju za nacionalne spomenike režimski mediji i Bećirovićev kabinet proglasili blokadom

(Patria) - Federalna televizija u centralnoj informativnoj emisiji "Dnevnik 2" u javnosti je nametnula dilemu o glasanju članova Predsjedništva BiH, a u pogledu prijedloga da se u sastav Komisije za nacionalne spomenike vrate stranci.

Dok su sa jedne strane Denis Bećirović i Željko Komšić glasali za vraćanje stranaca u sastav Komisije, protiv je bila Željka Cvijanović.

Ovakav ishod unutar Predsjedništva BiH pokrenuo je diskusiju o tome ima li član PBiH iz entiteta Rs, pravo kroz Narodnu skupštinu Republike srpske, pozvati se na zaštitu vitalnog (entitetskog) interesa.

Kako do takve situacije ne bi došlo, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić odlučio se obratiti visokom predstavniku u BiH kao vrhovnom tumaču Ustava sa sljedećim pitanjem:

"Da li imenovanje međunarodnih predstavnika u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika predstavlja sui generis i isključivo uspostavljen postupak u skladu s Aneksom 8, u okviru kojeg se ne može proglasiti povreda vitalnog entitetskog interesa, kako je utvrđeno članom V/2 (d) Ustava Bosne i Hercegovine.”

Obzirom da odgovor iz Ureda OHR-a još uvijek nije stigao, režimski mediji i pridruženi portali režima, iznijeli su optužbu na račun predsjedavajućeg PBiH, optuživši Komšića za svjesnu blokadu i navodni skandal.

Isto je, prema informacijama s kojima raspolažemo, urađeno u dosluhu s kabinetom Denisa Bećirovića.

Bećirović, naime, na bilo koji način nije izrazio protivljenje Komšićevom potezu da zatraži mišljenje od OHR-a, ali, je, kako saznajemo, s druge strane, preko svojih saradnika, kroz režimske medije, pustio dezinformaciju o tome kako Komšić blokira povratak stranaca u Komisiju za nacionalne spomenike.

Također, kako saznajemo, glavni motiv za ovakav Komšićev potez i da izostavi potpis na Odluku i da zatraži mišljenje OHR, leži u namjeri da se onemogući Željki Cvijanović u podnošenju zahtjeva za ocjenom ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH.

Obzirom na aktuelnu konstelaciju unutar Ustavnog suda BiH, prilično je jasno da bi to za posljedicu imalo obaranje odluke i opasnost da BiH u potpunosti ostane bez Komisije.

Komšićev zahtjev prema OHR-u upućen je s jasnom namjerom da se takav poguban scenario spriječi.

To je, kako se može zaključiti, poznato i Denisu Bećiroviću, ali iz Bećirovićevog kabineta, očito su procijenili da je Komšićev pokušaj spašavanja cijele stvari, preko režimskih medija isplativije predstaviti kao učešće u blokadi, iako se radi o potpuno obrnutom smislu Komšićevog zahtjeva prema OHR-u.