Ministar Lakić najavio potpisivanje međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske oko Južne interkonekcije u aprilu

(Patria) - Ministar energije, industrije i rudarstva Vedran Lakić naglasio je da je pitanje cijene plina direktno povezano s izgradnjom Južne plinske interkonekcije, koja bi omogućila Federaciji BiH da bira dobavljače i izbjegne potpunu zavisnost od ruskog gasa.

„Da imamo Južnu interkonekciju ili bilo koji drugi dovod gasa, a ne samo ovaj iz Rusije, imali bismo mogućnost izbora i kupovali bismo gas po povoljnijoj cijeni. Sada smo u situaciji da moramo prihvatiti ono što nam Gazprom ponudi“, rekao je Lakić u emisiji Plenum FTV-a.

On je naveo da je u posljednjim sedmicama došlo do zaokreta u implementaciji projekta Južne interkonekcije, te da se odustaje od modela u kojem bi isključivi investitor bila javna firma BH Gas.

„Došli smo u situaciju da se politički nismo mogli dogovoriti da ovaj projekat implementira BH Gas, te smo dobili ponudu da se u realizaciju uključi američki investitor. Prednost ovog modela je što ćemo projekat završiti mnogo brže“, pojasnio je.

Lakić ističe da će se kroz izmjene postojećeg zakona omogućiti različiti modeli realizacije projekta, uključujući koncesije i javno-privatna partnerstva.

„Ne idemo u potpuno novi zakon, nego u izmjene postojećeg zakona o Južnoj interkonekciji. BH Gas neće biti unaprijed definisan kao investitor, nego će zakon biti otvoren i transparentan za sve potencijalne investitore“, naglasio je.

Prema riječima ministra, model koncesije trenutno je najrealniji jer za njega već postoji zakonski okvir u Federaciji BiH.

„Najbliži smo modelu koncesije jer imamo zakon o koncesijama na nivou Federacije BiH. Sve eventualne zakonske prepreke koje se pojave nastojat ćemo otkloniti kako bi projekat što prije krenuo u realizaciju“, rekao je.

Jedan od najvećih problema u realizaciji projekta, prema Lakiću, jeste zabrana raspolaganja državnom imovinom, jer trasa Južne interkonekcije prolazi kroz veliki broj parcela.

„Zabrana raspolaganja državnom imovinom jedan je od glavnih problema s kojima se suočavamo. Bez rješavanja tog pitanja ne možemo graditi ne samo energetske, nego bilo koje infrastrukturne projekte“, upozorio je.

Lakić navodi da je zbog problema državne imovine u Federaciji BiH zaustavljen ogroman investicioni potencijal.

„Prema procjenama, u Federaciji BiH trenutno je neinvestirano između 30 i 40 milijardi maraka upravo zbog problema državne imovine. To pitanje moramo riješiti kao prioritet“, rekao je.

Govoreći o pismu namjere američkog investitora, Lakić pojašnjava da izgradnja plinskih elektrana nije bila zahtjev investitora, već strateška odluka ministarstva.

„Izgradnja plinskih elektrana nije bio zahtjev investitora, nego zahtjev ministarstva. Ako nemamo velike potrošače gasa, nema ko da plaća infrastrukturni projekat, a to bi na kraju palo na teret građana“, objasnio je.

Ministar ističe da bi veliki potrošači omogućili povoljnije uslove nabavke gasa.

„Ako osiguramo velike potrošače, poput plinskih elektrana, automatski zakupujemo veće količine gasa i dobijamo nižu cijenu. To je bio naš osnovni cilj“, naglasio je.

Istakao je da su razgovori s Republikom Hrvatskom o Južnoj interkonekciji ušli u formalnu fazu.

„Već smo započeli proceduru potpisivanja međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske. Plan je da se u aprilu u Dubrovniku potpiše sporazum i da se ovaj projekat konačno i formalno pokrene“, zaključio je Lakić.

Govoreći o mogućim političkim opstrukcijama projekta Južne interkonekcije, posebno u kontekstu državne imovine i promjenljivih političkih stavova Vedran Lakić ističe da je postignut jasan dogovor političkih lidera da se politika izuzme iz ovog projekta.

„Dogovor političkih lidera je bio da politiku stavimo izvan projekta Južne interkonekcije. I to smo se dogovorili još prije 30 dana“, rekao je Lakić.

Dodaje da vjeruje kako će se taj dogovor poštovati, uprkos intenzivnim lobiranjima pojedinih političkih aktera u inostranstvu.

„Ja mislim da je svaki od političkih lidera stranaka koje participiraju u vlasti na nivou Federacije BiH izuzetno ozbiljan i da će taj dogovor na kraju biti ispoštovan.“

Prema njegovim riječima, ključnu ulogu u projektu sada ima struka.

„Politika je maknuta od Južne interkonekcije. Struka se bavi time, imamo formirana tri tima – na nižem, srednjem i najvišem nivou – koji se bave ovim problemom. Politika je uključena u proces, ali je informisana pravovremeno. Zbog toga mislim da političkih problema u narednom periodu ne bi trebalo biti.“