Nikšić obećao ali odluke nema: Vlada FBiH nije donijela uredbu o isplati neoporezive pomoći, januarske plaće bez dodatka

(Patria) - Iako je premijer FBiH Nermin Nikšić na sjednici 19. januara kazao da će Vlada FBiH donijeti novu Uredbu o isplati neoporezive pomoći radnicima tokom 2026. godine sa mjesečnim iznosom od 250 KM, ta odluka još uvijek nije donesena.

Uredba koja je važila za 2025. godinu važi do kraja januara ali se odnosi na isplatu decembarske plaće.

Oni poslodavci koji već pripremaju januarsku plaću nisu mogli računati pomoć radnicima jer nema uredbe.

Iako je Nikšić tvrdio da se Vlada na ovaj način odriče prihoda u korist radnika, kako bi im poslodavci na taj način povećali prihode na koje nemaju dodatne poreze, očito je da radnici ili barem oni čiji su poslodavci koristili ovu mogućnost za mjesec januar ostaju bez povećanja.

Iznos koji je važio za 2025. godinu prvobitno je bio 450 KM, a od jula 2025. kada je počela primjena manje stopa doprinosa smanjen je iznos na 400 KM. Za ovu godinu je planiran maksimalni iznos 250 KM.

Kada je riječ o drugim uredbama koje su važile u 2025. godini, a nakon što je došlo do povećanja minimalne plaće sa 619 na 1000 KM, o sufinansiranju dijela doprinosa privatnim poslodavcima, te subvencije niskoakumulativnim djelatnostima, one se neće produžiti.

U 2025. godini je prema zvaničnim podacima Porezne uprave FBiH 6.043 manje zaposlenih nego što je bilo na kraju 2024. godine.Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.12.2025. godine je 545.409.

U isto vrijeme broj penzionera je krajem decembra bio 465.132 sa stalnom tendencijom rasta. Samo u 2025. godini broj penzionera je povećan za 11.232.

I dok poslodavci čekaju novi set fiskalnih reformi, Vlada FBiH nije ispunila ni obećanje o dodatnom smanjenju doprinosa. Sa promjenom Zakona o PIO-u i planiranim povećanjem penzija za 17 posto (dva redovna usklađivanja), skoro pola Budžeta ide na isplatu penzija.

U međuvremenu je Vlada FBiH donijela odluku o povećanju osnovice za doprinose samostalnim djelatnostima i obrtima. Tako će veće doprinose plaćati obrtnici sa slobodnim zanimanjima (programeri, prevodioci, advokati, uslužni djelatnici, trgovačke radnje, samostalne djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu, trgovac pojedinac.