Ko etničku podjelu nastoji predstaviti kao 'kompromis'

SARAJEVO, (Patria)  - Nakon što je Novinska agencija Patria, kroz tekstove "Ko provodi plan Dragana Čovića u Sarajevu" i " Ko pokušava SDP-u nametnuti etničku politiku", temeljito analizirala aktuelne političke planove o etničkoj podjeli Bosne i Hercegovine, kroz pitanje izmjena Izbornog zakona BiH, oglasio se Dnevni avaz, list pod političkom kontrolom lidera SBB-a Fahrudina Radončića. 

Dnevnom avazu i Radončiću naročito je zasmetalo što je Patria nazvala stvari svojim pravim imenom, odnosno objavila ono što je većina građana Bosne i Hercegovine, a kamoli političkih aktera, vrlo dobro zna. 

Ni sam Fahrudin Radončić ne krije svoju naklonost prema lideru HDZ-a Draganu Čoviću, jedinom političaru koji mu je jučer čestitao na reizboru za predsjednika SBB-a. Nije to samo mali znak Čovićeve pažnje prema Radončiću koja se ranije manifestirala kroz Čovićeve zatvorske posjete Radončiću.  

U pitanju je jedna potpuna ideološko - politička saglasnost sa Radončićevim (pa i Konakovićevim i Kukićevim) pregalničkim naporima sa ciljem osiguravanja takozvanog legitimnog predstavljanja Hrvata, to jeste s ciljem osiguravanja etničkog koncepta koji graniči sa fašizmom. Istim onim fašizmom zbog kojeg po svijetu robijaju utemeljitelji tzv. Herceg Bosne, fašizma čiji je prijatelj i Radončićev saveznik, Dragan Čović, vjerni i dosljedni nastavljač. 

Dobronamjernu antifašističku sugestiju koju je Novinska agencija Patria uputila Socijaldemokratskoj partiji, a koja se sastoji u tome da antifašistički i građanski SDP mora biti na oprezu zbog Radončićeve, Konakovićeve i Kukićeve težnje da u "opozicioni" blok uguraju etničku politiku tzv. legitimnog predstavljanja naroda, Dnevni avaz naziva pokušajem pravljenja smutnje.  

Ohrabrivati jednu antifašističku i građansku opciju da ne poklekne pred uvozom etničke politike u svoje okruženje, i ostane pri svojim građanskim principima, razumije se nije nikakva smutnja. Nazivati to smutnjom zapravo je odlika smutljivca, koji bi htio da zbog njegovog interesa i partnerstva sa politikom koja je presuđena u Haagu, SDP BiH pogazi svoje antifašističko i građansko dostojanstvo, što bi većina ljudi građansko - sekularne orijentacije SDP-u teško mogla oprostiti. 

Prema tome vrlo je jasno da Radončić, poput Bulgakovljevog mačka Behemota, taj koji pravi smutnju i mijenja svoje (političke) oblike u zavisnosti od potrebe i trenutka. No u čemu je suština te sposobnosti prerušavanja koja želi uvjeriti da je sila koja zlo radi a vječno dobro želi?  

Avaz piše da NAP vrši "pokušaj unošenja smutnje među sve ujedinjeniju opoziciju i pokušaj slabljenja kompromisa na način da se Izetbegoviću ne slabi pregovaračka pozicija naspram Dodika i Čovića", a niko tako snažno nije zagovarao ujedinjenje građanskih političkih opcija kao ovaj medij.

U pauzama između Radončićevog proslavljanja Čovićevih i Dodikovih rođendana, isti zapravo, potcjenjujući inteligenciju cjelokupne bosanskohercegovačke javnosti, želi poručiti da po njegovom mišljenju Izetbegovića niko ne bi trebao ometati u eventualnom pokušaju popuštanja Čoviću, a ponajmanje bi to trebao činiti SDP (za DF vjeruje da to nije ni u stanju).  

To ometanje Dnevni avaz i Radončić nazivaju "pokušajem slabljenja kompromisa sa Čovićem". Zato Dnevni avaz i Radončića iritira ocjena Patrije da ono što je u očima Radončića kompromis između Čovića i Izetbegovića, bez sumnje je etnička podjela Bosne i Hercegovine, za koju Radončić očito ulaže velike napore. 

Pomenuti, doslovno apelira na cjelokupnu javnost da Izetbegoviću stvori što lakše uslove za izdaju države, potpisom na izmjene Izbornog zakona po želji Čovića, što bi se kako smatra Radončić, trebalo proglasiti kompromisom, a sve uz podršku pojedinih nedobronamjernih međunarodnih aktera, koji su analizirajući ko bi od domaćih političara najbolje mogao igrati ulogu trojanskog konja, u probosanskom bloku, ispravno sve karte bacili na Radončića. 

Međutim, pošto je taj plan raskrinkan, što duboko uznemirava Dnevni avaz i pošto (ako već Konaković i Kukić nemaju pameti) u Socijaldemokratskoj partiji BiH nisu bez pameti, silina Radončićevog bijesa se umjerila na NAP.

Na žalost Radončića, ni NAP, ni građanske stranke, niti taj "opozicioni blok", kao ni cjelokupna građanska javnost neće prestati da ometaju ni Radončićeve planove ni Izetbegovićevo eventulno popuštanje Čoviću, posebno kada se zna da bi takvo popuštanje, koje Radončić naziva "kompromisom", bila potpuna izdaja države.  Sa zadovoljstvom ćemo nastaviti da ometamo izdaju države koja nastoji da se preruši u Radončićev kompromis.