Ko pokušava SDP-u BiH nametnuti etničku politiku

SARAJEVO, (Patria) - Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić prije nekoliko dana okupio je u Parlamentu Bosne i Hercegovine zastupnike svih opozicionih stranaka iz FBiH. Sastanku su prisustvovali lideri SBB Fahrudin Radončić, predsjednik NIP-a Elmedin Konaković, predsjednik PDA Mirsad Kukić, NB-a Senad Šepić, NS-a Edin Forto, NES-a Nermin Ogrešević, SD-a Enver Bijedić, Denis Zvizdić, Zlatko Miletić, Denis Bećirović, Saša Magazinović, Predrag Kojović. Na tom sastanku između ostalog usvojeni su i zaključci koji se odnose na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH (zaključak br. 5) u skladu sa presudama Evropskog suda ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

Samo nekoliko dana nakon toga, čini se da je Savez za bolju budućnost (SBB) uveliko odstupio od pomenutih zaključaka, a u korist etničkog koncepta. Drugačije se to ne može zaključiti iz riječi novoizabranog predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića, koji je danas na Kongresu SBB-a, poslao poruke koje su u potpunoj suprotnosti sa potpisanim zaključcima, ali i sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

Radončić je naime istakao kako je "rješavanje" Izbornog zakona preduvjet stabilizacije političkih odnosa u FBiH, ali i odnosa Hrvata i Bošnjaka te podsjetio da je BiH tronožac tri naroda i o tome, naglašava, treba voditi računa.

"Već tri puta Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva BiH. Ako se to ponovi i četvrti put, to bi značilo da Hrvati 16 godina, iako konstitutivan narod, trpe i osjećaju diskriminaciju", istakao je Radončić.

Pritom, Radončić je uslovio implementaciju izbornih rezultata izmjenama Izbornog zakona koje bi bile u suprotnosti sa presudama iz Strazbura i općim civilizacijskim vrijednostima. Prema njegovim riječima, bez izmjene Ustava i usvajanja novog izbornog zakona neće biti implementirani izborni rezultati u Federaciji ni iduće izborne godine. Ovakvo grubo kršenje usvojenih zaključaka nije naišlo na reakciju stranaka koje su ranije usvojile zaključke, iako su upravo predstavnici ovih stranaka u svojstvu gostiju prisustvovali Kongresu SBB-a. Štaviše, stekao se ružan dojam da SDP BiH podržava etničke koncepcije SBB-ove politike s obzirom da je potpredsjednik SDP-a Zukan Helez u svojstvu gosta na Kongresu poslao poruku da SBB vodi državničku politiku. Helez je naime tu poruku poslao prije Radončićevog obraćanja, ali je svejedno izostala ako ne reakcija, onda barem značajna napomena, da etnički koncepti pri izboru članova Predsjedništva i delegata u Domu naroda FBiH, ipak nisu državnička politika i da bi se to prije moglo nazvati politikom Dragana Čovića i HDZ-a. Takva politika ne samo da je u suprotnosti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava nego je i u suprotnosti sa temeljnim građanskim političkim opredjeljenjem SDP-a.

Radončić, Konaković i Kukić koji zajedno sa SDP-om tvrde da predstavljaju opozicionu grupaciju stranaka, i suviše su skloni da na rješenje u pogledu Ustava i Izbornog zakona, gledaju kroz političku optiku HDZ-a, i kroz zagovaranje takozvanog legitimnog predstavljanja naroda, što nije ništa drugo nego politika koja produbljuje etničke podjele. To svakako narušava građanski imidž Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine i njenog lidera Nermina Nikšića koji važi za formalnog vođu opozicionog bloka. Jer ako SDP i Nermin Nikšić dozvole da se u okviru zamišljenog bloka stranaka i pored već potpisanih zaključaka, nameću etnička rješenja koja produbljuju diskriminaciju građana, šta onda tek očekivati od SDA koja je po prirodi stvari stranka koja je bliža etničkom konceptu.

Stoga postoji opravdana bojazan da izostankom reakcije na zagovaranje etničkog koncepta u okviru samog opozicionog bloka, etnička podjela Bosne i Hercegovine se prihvati kao normalnost. To je naročito opasno pred novu rundu razgovora sa međunarodnim zvaničnicima. U takvim okolnostima, ali i okolnostima kada su dvije najjače građanske stranke SDP i DF (po broju ruku u Parlamentu BiH) potpuno udaljene, budućnost Bosne i Hercegovine je veoma upitna.

Zajednički dokument SDP-a, SDA i DF-a u pogledu izmjena Ustava i Izbornog zakona, koji je u prvi mah naišao na pozitivne reakcije, potpuno je nestao sa političke pozornice. Da li zbog igre gluhih telefona, nesporazuma, ishitrenog javnog objavljivanja ili zbog nekog četvrtog razloga, to je sada nebitno. Ono što ostaje kao poražavajuća činjenica jeste to da se sada unatoč zaključcima stranaka iz opozicionog bloka kojeg predvodi SDP, na mala vrata, od strane gore pomenutih aktera pokušava ugurati zlokobni etnički koncept legitimnog predstavljanja naroda čija implementacija može, ukoliko SDP ne bude na oprezu, dovesti do definitivne etničke podjele BiH. Koliko nešto poput toga priželjkuju pojedini diplomati koji prije svega žele upisati bod u svojoj političkoj karijeri (jer su tobože "riješili problem"), u ovom trenutku se sa sigurnošću ne može znati. Stanje stvari na tzv. probosanskoj sceni je deprimirajuće i građani mogu očekivati samo najgore.