Političke stranke stidljivo protiv Schmidtove odluke

Piše: A. Vrabac 

Iako je od odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta i nametanja izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH u izbornoj noći prošlo skoro 14 dana, političke stranke tek su nekoliko dana kasnije zauzele stavove i istakle kako je riječ o cementiranju HDZ-a u vlasti, a diskriminacija se nastavila prema građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Ni povećanje broja delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH sa 7 na 11 nije pomoglo rješavanju statusa Ostalih koji se i dalje ne mogu kandidirati za pozicije koje popunjavaju predstavnici konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata. Implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava Schmidt je ostavio domaćim liderima i PS BiH da promijeni Ustav BiH jer on ni po Dejtonskom mirovnom sporazumu nema to ovlaštenje. 

Na Schmidtovu odluku među prvima je reagirala Demokratska fronta čiji je predsjednik Željko Komšić uputio zahtjev Ustavnom sudu BiH da utvrdi da li su nametnute izmjene Ustava FBiH u skladu sa Ustavom BiH te donošenje privremene mjere odnosno zaustavljanje izbora delegata u Dom naroda dok se ne riješi pravna situacija u vezi ove odluke. No, nije poznato kada će se Ustavni sud BiH izjašnjavati o tom zahtjevu. 

Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić u obraćanju medijima 11. oktobra nakon sastanka sa sedam predsjednika stranaka koje su započele razgovore o formiranju koalicije kazao je da podržava ideju da se zaustavi izbor delegata.

"Saglasni smo i pridružujemo se da CIK ne dodjeljuje mandate dok ne dođemo do jasnog tumačenja odluke", kazao je Nikšić ali bez preciznog izjašnjenja o nametanju odluke visokog predstavnika. 

U emisiji Pressing 12. oktobra predsjednik NIP-a Elmedin Konaković je na pitanje da li je Schmidt unio dodatni haos kazao "apsolutno da."

"On je odlukom da se zaštiti etnicitet, zaista derogirao jedan dio izbora procesa u Parlament FBiH. Snažno je ojačao etničko u odnosu na građansko. Moram reći sve nas je iznenadio u dijelu odluke koja kaže: 11 Bošnjaka, 11 Hrvata i 11 Srba. To je zaista jačanje etničkog u odnosu na građanskog. Ne samo da je tom odlukom unio haos, nego je potpuno derogirao naš koncept derogiranja lista. Imam sumnju u neku teoriju zavjere i zbog Neuma i njihovog ponašanja, imam pravo da likujem i kažem da su njihova rješenja bila bolje nego ova koja smo dobili“, kazao je Konaković. 

Naša stranka se proteklih dana nije oglašavala kada je riječ o Schmidtovoj odluci, a nakon sjednice Predsjedništva Naše stranke u petak u saopćenju su naveli:

"Predsjedništvo Naše stranke zauzelo je stav i u vezi s posljednjim nametanjem odluke visokog predstavnika. Smatraju da Schmidtova odluka dodatno usložnjava ionako komplikovan politički sistem, ali i da daje podstreka dodatnoj etničkoj podjeli zemlje umjesto njenom zaokretu ka građanskom državnom modelu. Posebno je to evidentno u slučaju zadržavanja diskriminirajućeg statusa Ostalih koji nisu ravnopravni ni brojčano ni po mogućnosti donošenja odluka u Domu naroda. Naša stranka će insistirati na principima sadržanim u našem prijedlogu ustavnih promjena koje je uputila u parlamentarnu proceduru na nivou BiH kao i na ravnopravnosti svih građana na svakom pedlju naše zemlje", navodi se. 

Iz SDA su također mišljenja da Schmidtova odluka cementira položaj HDZ-a u vlasti kao i da je dodatno produbljena asimetrija između dva entiteta u pogledu etničke raspodjele rukovodećih funkcija.

HDZ BiH pozdravio je Schmidtovu intervenciju, a koja je dobila podršku i potaknuta je vlastima Republike Hrvatske. Iako Schmidt odbija priznati da je to učinio u konsultacijama s Hrvatskom, Vlada RH jasno je precizirala da je intenzivno radila sa Schmidtom na izmjenama. 

Schmidt je u nezahvalnu poziciju doveo i Centralnu izbornu komisiju od koje zahtijeva što hitnije donošenje novog uputstva za popunu Doma naroda PFBiH iako je npr. 2018. godine CIK uputstvo donio tek nakon potvrđivanja rezultata izbora u decembru i to korištenjem Popisa stanovništva iz 2013. godine.

Iz CIK-a su nekoliko dana nakon izbora kazali da tajmnig donošenja Schmidtove odluke nije dobar te da u ovom trenutku ne znaju kako će implementirati odluku i zatražena su dodatna pojašnjenja od OHR-a. 

I dok DF i Komšić "primaju metke" od onih kojima jedino odgovara ovakav Schmidtov potez i čiji lider ne želi izgovoriti ime Željka Komšića nazivajući ga uzurpatorom ali i onih koji bi rado s njima koalirali, drugi predstavnici građanske opcije kako se vole zvati odabrali su šutnju dok galama ne prođe. To će historija sigurno zapamtiti.