Nova Željezara Zenica: Vladin načrt prikrite nacionalizacije bi lahko Federacijo BiH stal več sto milijonov KM

(Patria) - Nova Željezara Zenica je danes opozorila na resne pravne in institucionalne posledice, ki bi jih lahko imelo sprejetje predloga zakona o postopku izredne uprave v tem gospodarskem subjektu, ki ga je predsednik vlade FBiH včeraj poslal v sprejetje v hitrem postopku v Parlament FBiH.

https://nap.ba/post/vlada-fbih-utvrdila-prijedlog-zakona-o-postupku-vanredne-uprave-u-novoj-zeljezari-zenica

Vlada FBiH utvrdila Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u Novoj Željezari Zenica

Prijedlog zakona bit će upućen Parlamentu Federacije BiH po hitnoj proceduri, uz zahtjev za održavanje hitne sjednice oba doma Parlamenta Federacije BiH.

Iz Željezare podsjećaju da je Vlada FBiH ovlastila Energoinvest za kupovinu te fabrike od njenog većinskog vlasnika. Međutim, ni Energoinvest ni sama Vlada FBiH na sastancima s većinskim vlasnikom nisu ponudili nikakve konkretne garancije niti razrađen plan za nastavak integralne proizvodnje Željezare.

Štaviše, navode iz fabrike u saopštenju, Energoinvest se tokom pregovora s većinskim vlasnikom koristio prijetnjama da će, ukoliko ne bude postignut dogovor pod uslovima Vlade FBiH, biti usvojen zakon kojim će većinski vlasnik Željezare biti lišen svojih vlasničkih prava - "što Vlada FBiH ovim Prijedlogom zakona u konačnici pokušava i učiniti".

"U biti, pošto nije htjela postići dogovor o kupovini većinskog udjela, Vlada FBiH Prijedlogom zakona planira izvršiti prikrivenu nacionalizaciju uz oštećenje većinskog vlasnika i trenutnih povjerilaca Željezare, pa tako kao manjinski vlasnik stiče pravo da postavi vanrednog upravnika koji upravlja Željezarom, umjesto da osobu s usporedivim ovlastima imenuje stečajni sud.

Iz Prijedloga zakona je evidentno da Vlada FBiH nije preuzela bilo kakve finansijske obaveze za održavanje integralne proizvodnje čelika u Željezari", ističe se u saopštenju.

Ukoliko dođe do usvajanja Prijedloga zakona, dodaje se, uspostavljanje privremene uprave može jedino polučiti odgađanje otvaranja stečajnog postupka do perioda nakon izbora u oktobru ove godine (što je i osnovni cilj Prijedloga zakona) te stvaranje enormnih gubitaka za Željezaru koji će se pokrivati na teret stečajne mase, uz oštećenje trenutnih povjerilaca i većinskog vlasnika, kao i stvaranje dodatnih gubitaka za sva društva koja posluju sa Željezarom, uključujući i željeznice, usljed neodrživosti postojećeg modela integralne proizvodnje.

"Prijedlogom zakona vrši se ozbiljno i protuustavno zadiranje u pravo na imovinu vlasnika i povjerilaca Željezare, zagarantovano Ustavom FBiH, Ustavom BiH te Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Prijedlogom zakona se većinski vlasnik i postojeći povjerioci Željezare lišavaju svojih imovinskih prava", ističu iz zeničke fabrike.

Napominju da će ovakvo postupanje, ukoliko bude ostvareno, izazvati direktnu štetu FBiH koja će se suočiti s odštetnim zahtjevima većinskog vlasnika i povjerilaca u iznosima koji će vjerovatno premašiti više stotina miliona konvertibilnih maraka.

"Druga vrsta štete koja će pogoditi čitav prostor FBiH a i Bosne i Hercegovine, a koju je teže procijeniti, proizlazi iz grubog narušavanja pravne sigurnosti putem usvajanja zakona sa retroaktivnom primjenom, što je samo po sebi neustavno.

Nadalje, nepoznat je slučaj u zakonodavnoj praksi da se usvaja zakon koji se primjenjuje samo za jedno preduzeće a što bi predstavljalo neustavnu diskriminaciju i narušavanje osnovnih principa jedinstvenog ekonomskog prostora BiH.

U tom smislu smatramo da bi usvajanje predmetnog zakona, naročito po hitnom postupku, bez šire stručne i institucionalne rasprave, predstavljalo ozbiljan institucionalni i pravni presedan sa dugoročnim i nesagledivim posljedicama po budžet FBiH.

Predlagač zakona u ovom slučaju nastoji replicirati tzv. Lex Agrokor, instrument kojim je Hrvatska intervenisala u poslovanje grupe Agrokor, što ju je posljedično izložilo međunarodnoj arbitraži u kojoj se od nje potražuju milijarde dolara na ime naknade štete.

Pri tome valja naglasiti ključnu razliku: Agrokor se sastojao od niza operativno uspješnih poslovnih jedinica koje su generisale dobit namijenjenu namirenju povjerilaca.

Željezara, nasuprot tome, nema održiv poslovni model zbog čega je izvjesno da će usvajanje Prijedloga zakona, kojim Vlada FBiH nije preuzela bilo kakve finansijske obaveze prema Željezari, rezultirati štetom po stečajnu masu, kao i štetom po sva javna preduzeća u lancu snabdijevanja, umjesto njenom zaštitom i povećanjem likvidnosti.

Shodno tome, Prijedlog zakona ne može ostvariti veći stepen zaštite povjerilaca u poređenju sa stečajnim postupkom, niti je održavanje integralne proizvodnje pod ovim okolnostima u javnom interesu, s tim da niko ne dovodi u pitanje nastavak rada Željezare s rentabilnim proizvodnim procesima unutar okvira stečajnog postupka koji je već propisan Zakonom o stečaju FBiH.

Nesporno je da Vlada FBiH ovim Prijedlogom zakona, u suštini, nastoji premostiti period do održavanja izbora u tekućoj kalendarskoj godini, računajući na kratkoročnu političku korist, te da planira finansirati takvu kampanju iz stečajne mase Željezare.

Po okončanju ovogodišnjih izbora stečajni postupak nad Željezarom će neminovno biti ponovo otvoren - no tada uz drastično uvećane gubitke i značajno oštećenu stečajnu masu.

Prijedlog zakona prolazi detaljnu pravnu analizu te će svi postupci za zaštitu prava Željezare, njenih povjerilaca i vlasnika biti pokrenuti bez odlaganja", zaključuje se u saopštenju zeničke fabrike.