33 godine od zločina u Ahmićima: Zahtjev za suočavanje s prošlošću i trajno sjećanje na žrtve

(Patria) - Povodom 33. godišnjice ratnog zločina počinjenog u Ahmićima kod Viteza, više organizacija civilnog društva uputilo je zajedničku izjavu u kojoj podsjećaju na razmjere zločina i pozivaju na odgovorno suočavanje s prošlošću.

U ranim jutarnjim satima 16. aprila 1993. godine, napad na srednjobosansko selo Ahmići izvele su lokalne jedinice Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ovaj je zločin okarakterizirao kao zločin protiv čovječnosti.

Riječ je o jednom od najtežih zločina počinjenih tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije, ujedno i najvećem pojedinačnom zločinu tokom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 civila bošnjačke nacionalnosti, među kojima 32 žene i 11 djece mlađe od 18 godina. Ranjene su 24 osobe, dok je uništeno 169 kuća i dvije džamije.

Za zločine u srednjoj Bosni, uključujući Ahmiće, pravosnažno je osuđen Dario Kordić, bivši politički lider HDZ-a BiH, na 25 godina zatvora po osnovu zapovjedne odgovornosti.

Haški sud je utvrdio da je zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, uz zaključak da je Hrvatska imala „sveukupnu kontrolu“ nad HVO-om, uključujući planiranje, koordinaciju i organizaciju njegovih aktivnosti.

Organizacije ističu da Ahmići predstavljaju simbol šire politike koja zahtijeva jasno i iskreno suočavanje s prošlošću, te upozoravaju da odnos prema ovom zločinu i danas odražava nedostatak odgovornosti.

Od vlasti Republike Hrvatske zahtijevaju da se 16. april službeno obilježava kao dan sjećanja na civilne žrtve Ahmića, na isti način na koji se odaje počast žrtvama rata na teritoriji Hrvatske.

Također, traži se da činjenice o zločinu budu uvrštene u obrazovni sistem, kao i da javni mediji aktivnije rade na informiranju i edukaciji građana.

Poseban zahtjev upućen je Gradu Zagrebu da se imenuje Trg ahmićkih žrtava, što bi predstavljalo trajni simbol pijeteta i doprinos kulturi sjećanja.

„Istina, sjećanje i dobrosusjedski odnosi trebaju se graditi djelima, a ne samo riječima“, navodi se u saopćenju, uz poruku da je iskreno suočavanje s prošlošću ključni preduvjet za sprečavanje budućih zločina.

U okviru obilježavanja godišnjice, danas će u Trg bana Josipa Jelačića u 11 sati biti održana antiratna akcija u znak sjećanja na žrtve.

Istog dana u dnevnom listu Jutarnji list bit će objavljena osmrtnica s imenima svih ubijenih.

Saopćenje potpisuju: Centar za žene žrtve rata – ROSA (Zagreb), Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) Sarajevo, Centar za građansku hrabrost (Zagreb), Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću (Zagreb) i Ženska mreža Hrvatske.