Kako je Stolac uz milionske poticaje od građana postao epicentar 'solarnog buma'

(Patria) - Hodovo, nekadašnja tiha zona sjeverno od Stoca, u posljednjih desetak godina pretvorilo se u najveće središte solarne energije u Bosni i Hercegovini. Danas na tom području stoji više od 156 MW instalirane snage solarnih elektrana, od čega najveći dio čini Hodovo Solarni Park (92,5 MW) i Stolac Solarni Park (64 MW), kojima upravlja kompanija Eco-Wat d.o.o. u vlasništvu braće Brajković. Na ovom lokalitetu zemljište je dijeljeno na mikrojedinice a ovaj veliki projekat na više malih elektrana do 150 kW kako bi svaka ušla u sistem podsticaja i izbjegla plaćanje koncesione naknade.

Studija ovog slučaja koju je uradio TI BiH navodi da je razvoj ovog projekta počeo malim instalacijama 2012. godine, kada su kompanije poput GP Toming d.o.o. u vlasništvu Mire Tomasa i Bičakčić d.o.o, vlasnika bivšeg premijera FBiH Edhema Bičakčića postavile prve male elektrane, koristeći povlaštene feed-in tarife koje su bile i do deset puta više od tržišne cijene struje.

Ključni poticajni mehanizam bio je propisan Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije iz 2013. godine, koji je garantirao otkup struje po fiksnim cijenama finansiranim naknadama koje su se naplaćiavle građanima preko računa za potrošnju električne energije.

Ovakvi poticaji su omogućili brz povrat investicija, kod malih elektrana već za 3 do 7 godina. Međutim, taj sistem je doveo do velikog interesa investitora sa političkim vezama za izgradnju elektrana, što je dovelo do prekoračenja broja izdatih dinamičkih kvota.

U ranoj fazi razvoja ovog sektora dodijeljeno je 16.969 kW više kvota, nezakonito je isplaćeno preko 12 miliona KM, a zabilježen je i sukob interesa, zbog čega je protiv bivšeg direktora Operatora za OIEiEK Boriše Misirače u toku istraga Posebnog odjela za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal (POSKOK).

Dok su u Operateru bile skrivene informacije o načinu dodjele kvota, tajkuni sa političkim vezama dominirali su u poslovnoj zoni Hodovo. Najveća instalacija u poslovnoj zoni pripada firmi Eco-Wat d.o.o, u vlasništvu Dejana Brajkovića, i njegovog brata Tihomira koji je poznat i kao vlasnik građevinske kompanije Tibra Pacifik. Tihomir Brajković je osuđen 2019. za poreznu utaju od 2,39 miliona KM. Ova firma je prethodno dobila desetine miliona KM poticaja za male hidroelektrane.

Kako se došlo do zemljišta?

Prenamjena zemljišta prethodno je doprinijela solarnom bumu. Preko 120 hektara državnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta u Hodovu pretvoreno je u građevinsko kroz Prostorni plan općine Stolac 2013- 2023, a zatim prodavano po mizernim cijenama (oko 3 KM/m²). Eco-Wat je 2022. prvo rezervisao, pa potom kupio 90 ha ovog zemljišta. Nacrt Prostornog plana 2024.–2034. predviđao je proširenje na preko 1.200 ha, no u novembru 2025. kantonalna inspekcija HNK zabranila je njegovo provođenje zbog proceduralnih propusta i neusuglašenosti s kantonalnim planovima.

Nevladine organizacije i građanske inicijative poput „Stolačkog otpora“ optužile su lokalnu vlast za netransparentnost, nedostatak javnih rasprava i favoriziranje investitora, dok lokalna zajednica vidi minimalne koristi uprkos velikim ulaganjima.

Iste zamjerke imali su i revizori iz Ureda za reviziju institucija Federacije BiH o poslovanju Operator za OIEiEK koji su u izvještaju o finansijskom poslovanju dali negativno mišljenje zbog materijalnih grešaka u finansijskim izvještajima i kršenja zakona u vidu neobjavljivanja dinamičkih kvota i lista proizvođača na web-stranici, nepotpunih registara projekata, nezakonitog zapošljavanja bez javnih oglasa, kršenja Zakona o javnim nabavkama, te prekoračenje kvota za solare mimo Akcionog plana.

Korupcijski rizici

Slučaj Hodovo ilustruje kako nedostatak transparentnosti u ranoj fazi energetske tranzicije može dovesti do akumulacije profita u uskim krugovima uz minimalnu korist za zajednicu. Zakonske manjkavosti koje su omogućile cijepanje projekata kako bi se ušlo u sistem podsticaja te izbjegao plaćanja koncesionih naknada, omogućilo je povlašten tretman jednog broja invesitora koji danas za istu količinu proizvedene energije ostvaruju višestruke veće podsticaje i zaradu.

Kako bi se ublažile nepravilnosti 2023. usvojen je novi Zakon o OIEiEK, koji je zamijenio feed-in tarife aukcijskim mehanizmima tzv. FIT aukcije za mala postrojenja do 150 kW i FIP premije za velike projekte. Prva FIT aukcija održana je 2025. preko e-platforme Operatora za OIEiEK, gdje se investitori nadmeću za najpovoljnije uvjete, što bi trebalo povećati transparentnost i smanjiti troškove. Ipak ovo je riješilo samo dio problema oko raspodjele podsticaja, dok se cijepanjem ovako velikih projekata i dalje izbjegava plaćanje koncesione naknade i nanosi šteta javnim finansijama.

Zbog toga je TI BiH predlagao izmjene zakona koji regulišu ovu oblast i koji bi više solarnih elektrana istog vlasnika na istom lokalitetu tretirali kao jedan projekat što bi spriječilo zloupotrebe sistema podsticaja i koncesija. Takođe, ostaje pitanje prenamjene i prodaje državnog zemljišta za energetske projekte koje bi se moralo vršiti isključivo putem javnih tendera s početnom cijenom zasnovanom na tržišnoj vrijednosti i nezavisnoj procjeni.