Lazović za NAP: Kandidatura Slavena Kovačevića je borba protiv etničkih kaveza i za Bosnu i Hercegovinu svih njenih građana

Razgovarao: Delvin Kovač

Prolazimo kroz težak i bremenit period, a sa sadašnjim etničkim politikama budućnost nam je potpuno neizvjesna, upozorava bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i jedan od učesnika mirovnih pregovora u Dejtonu Miro Lazović.

U intervjuu za Novinsku agenciju Patria (NAP), Lazović je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji, prijetnjama miru u Bosni i Hercegovini i regionu, ali i neophodnosti promjene Ustava BiH.

Komentarisao je i kandidaturu Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te u konačnici iznio i vlastita očekivanja od predstojećih Općih izbora u oktobru.

Kako biste ocijenili aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini?

Lazović: Politička situacija je složena sa tendencijom daljnjeg usložnjavanja. Bosna i Hercegovina se već dugo vremena suočava sa rušilačkim politikama koje onemogućavaju efikasniji rad državnih institucija, a put Bosne i Hercegovine ka EU skreću u slijepu ulicu.

Aktivnosti vladajućih stranaka SNSD-a i HDZ-a, odnosno tandema Dodik-Čović usmjerene su na blokade i zaustavljanja donošenja reformskih zakona, a predstavnici Trojke se trude da u javnosti stvore sliku o kakvom-takvom napretku.

A prava slika je da vladajuće stranke na državnom nivou više imitiraju nego što vrše efikasnu vlast. Prolazimo kroz težak i bremenit period, a sa sadašnjim etničkim politikama budućnost nam je potpuno neizvjesna.

Je li i u kojoj je mjeri, po Vašem mišljenju, ugrožen mir u Bosni i Hercegovini i regionu? Ko su za to glavni krivci?

Lazović: Nažalost, naš region se još uvijek suočava sa politikama koje su kreirale raspad bivše Jugoslavije. Sjene tog raspada još uvijek lebde iznad Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Mitološki ciljevi stvaranja, nekad "velike Srbije", a danas "srpskog sveta" protežu se kroz politiku Aleksandra Vučića i njegovih podanika - u BiH Milorada Dodika, a u Crnoj Gori Andrije Mandića.

I dok se ta politika definitivno ne porazi i ne promijeni, neće biti stabilnosti ni u Bosni i Hercegovini, ni u regionu.

Međutim, siguran sam, bez obzira na otvorene secesionističke prijetnje Milorada Dodika, da mir neće biti ugrožen. Po Dejtonskom sporazumu NATO je zadužen za čuvanje mira u BiH, a eventualni pokušaj ugrožavanja mira kroz secesiju Rs-a doveo bi do kratkotrajne nestabilnosti i nestanka Rs-a.

Šta je adekvatan odgovor na politike koje bi da uruše našu državu? Nažalost nema te kritične političke mase koja bi se okupila oko onog najbitnijeg pitanja - naše države.

Lazović: Više puta u javnosti sam govorio o neophodnoj potrebi da se na otvorene atake na našu državu, i spolja i iznutra, moraju okupiti prodržavne političke snage, i pozicija i opozicija, i pod državnom zastavom i jedinstvenim glasom poslati snažnu poruku u kojoj će se, pored euroatlantskih integracija, jasno istaći politički ciljevi - odbrana BiH kao nedjeljive, multietničke i sekularne države i njene izgradnje kao države punih ljudskih prava i sloboda na cijelom teritoriju.

Takvu poruku poslati u Brisel, Washington ali i našim komšijama u Beograd i Zagreb.

Iskustvo mi govori da međunarodna zajednica, prije svega Amerika, cijeni i prihvata snažne političke snage koje znaju šta hoće i šta im je cilj. Vrijeme u kojem smo sa pravom vjerovali u pravdu i nadali se apriornoj podršci međunarodne zajednice je isteklo.

Čini se da je propao i evropski ali i NATO put i da do kraja ovog mandata aktuelna vlast više ništa neće uraditi. Kako to komentarišete?

Lazović: Naš put u EU i NATO nije propao, ali jeste zaustavljen. Ova godina će proteći u političkim previranjima, svađama i predizbornim nadmudrivanjima jer ta populistička utakmica za stranačka rukovodstva bit će bitnija od donošenja potrebnih reformskih zakona i ubrzanja našeg puta u EU i NATO.

Kako gledate na priče o novom preustroju Bosne i Hercegovine, odnosno nekom Dejtonu 2? Koliko je to realno i moguće, i šta bi to donijelo Bosni i Hercegovini?

Lazović: Nakon tridesetogodišnje primjene dejtonskog Ustava, konačno je došlo vrijeme za njegovu promjenu. S ovakvim ustavnim rješenjima ne možemo ući ni u EU, ni u NATO.

Naš Ustav vrvi od diskriminacionih odredbi kojima su ugrožena ljudska prava. Dejtonski Ustav afirmira etničke kolektivitete a individualna prava diskriminira i dovodi u neravnopravan položaj.

Dejtonski mirovni sporazum bio je dovoljan da zaustavi rat ali ne i da izgradi stabilnu BiH. Za gradnju efikasne, demokratske, pravedne i evropske BiH potrebna je građanska armatura. A to podrazumijeva da se u Ustav BiH moraju ugraditi sve presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura. Time bi se eliminisale etničke politike i etničke podjele, kao i prijetnje secesijom i želje za trećim entitetom.

Vjerujem da bi implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura eliminisala razmišljanja o potrebi sazivanja nove konferencije tipa Dejtona 2.

Kako gledate na kandidaturu Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda?

Lazović: Politička partija Demokratska fronta (DF) je prva istakla kandidaturu Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH. Njegova kandidatura proizvela je različite reakcije - od podrške građana do očekivane kritike iz reda stranaka sa hrvatskim predznakom.

Slavenova kandidatura je legitimna i legalna. Ona je izraz borbe za gradnju BiH kao države punih ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru. Istovremeno, ona se suprotstavlja etničkim izbornim jedinicama i etničkom inžinjeringu koji nas vodi u stvaranje etničkih kaveza u kojima se guše i gube individualna prava, a BiH predstavljaju kao nedoraslu i nezrelu državu za ulazak u evropsku porodicu demokratskih država.

Slaven će imati podršku svih onih građana koji žele Bosnu i Hercegovinu kao državu svih njenih građana.

Kakva su generalno Vaša očekivanja od predstojećih Općih izbora?

Lazović: Dugo je još do oktobarskih izbora. Naša politička scena je konstantno podložna promjenama. Populizam i etničke manipulacije širenjem straha jednih od drugih vjerovatno će dominirati političkom scenom. U takvoj atmosferi građanskim opcijama neće biti lako.

Što bi rekao Meša Selimović: "Uvijek je lakše nagovoriti ljude na zlo i mržnju, nego na dobro i ljubav."

Ipak, želim da vjerujem da su naši ljudi dovoljno dugo trpjeli i zlo i nepravdu, i da će u oktobru birati one opcije koje zagovaraju ljubav i dobro među ljudima.

Kao socijaldemokrata i član DF-a svakako da želim dobar rezultat građanske opcije.

Očekujem da se nakon izbora formira vlast od partija kojima će prioritet biti borba za stabilnu, pravednu i evropsku Bosnu i Hercegovinu, a protiv etničkih podjela, kriminala i korupcije.