Osnivanjem agencije CAA državno nebo predaje se entitetima, a otvara prostor za političku kontrolu nad milionskim prihodima!

Piše: Amina Čorbo - Zećo

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine objavilo je na platformi e-konsultacije Nacrt zakona o vazduhoplovstvu BiH, kojim je predviđeno formiranje nove, samostalne Agencije za civilno vazduhoplovstvo (CAA). Nacrt je dostupan javnosti putem portala eKonsultacije.

Međutim, dokument je već izazvao ozbiljne polemike, kako zbog načina njegove izrade, tako i zbog zakonskih, finansijskih i političkih implikacija koje bi njegovo usvajanje moglo proizvesti.

Smjene, imenovanja i ubrzana izrada zakona

U januaru 2024. godine ostavku je podnio tadašnji direktor Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) Čedomir Šušnjar. U javnosti su se pojavile tvrdnje da je smijenjen jer nije izvršavao političke naloge iz vrha SNSD-a.

Šušnjar, bivši vojni pilot, prethodno je bio angažovan u Helikopterskom servisu Republike srpske, koji je osnovala Vlada Rs uz učešće više bivših vojnih pilota. Nakon njegove smjene, za direktora BHDCA imenovan je Zorislav Ivanović, a već u februaru 2024. pokrenute su aktivnosti na izradi Nacrta zakona o vazduhoplovstvu.

Prema dostupnim informacijama, radna grupa formirana je bez učešća Ministarstva odbrane BiH, iako su upravo Ministarstvo komunikacija i prometa te Ministarstvo odbrane nosioci funkcije upravljanja vazdušnim prostorom Bosne i Hercegovine, dok je zaštita vazdušnog prostora u nadležnosti Ministarstva odbrane.

Tek nakon reakcije ministra odbrane, predstavnik ovog ministarstva uključen je u radnu grupu. Ipak, kako se tvrdi, prijedlozi Ministarstva odbrane gotovo u potpunosti su odbijeni, a ovo ministarstvo ne podržava ponuđeni nacrt.

Suprotno Zakonu o ministarstvima?

Ključna odredba Nacrta predviđa da BHDCA, koja je trenutno u sastavu Ministarstva komunikacija i prometa preraste u samostalnu BHCAA koja bi za svoj rad odgovarala Vijeću ministara BiH.

Prema članu 10. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, Ministarstvo komunikacija i prometa je nadležno za civilno vazduhoplovstvo i kontrolu vazdušnog saobraćaja. Kritičari upozoravaju da bi izuzimanjem ove oblasti iz direktne nadležnosti ministarstva došlo do faktičkog slabljenja državne uprave.

Posebno spornim smatra se to što se na zaposlenike nove agencije ne bi primjenjivali Zakon o državnoj službi ni Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH, dok bi u slučaju nedostatka prihoda sredstva mogla biti nadoknađena iz budžeta institucija BiH.

Time bi, tvrde sagovornici Patrije, bila stvorena institucija koja samostalno raspolaže vlastitim prihodima, ali u kriznim situacijama poseže za budžetskim sredstvima, bez obaveze da posluje po pravilima koja važe za druge budžetske korisnike.

Nacionalna struktura i zakonitost imenovanja

Dodatne kontroverze izaziva pitanje nacionalne zastupljenosti. Zakon o upravi BiH propisuje da se u organima uprave mora osigurati zastupljenost prema popisu stanovništva. Međutim, Nacrt zakona predviđa da se prilikom imenovanja Vijeća agencije vodi računa o „jednakoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i entitetskoj zastupljenosti“.

Kritičari smatraju da se time odstupa od važećih zakonskih normi i uvodi politički model imenovanja, bez jasnih stručnih kriterija, posebno u pogledu vazduhoplovnih kvalifikacija članova Vijeća.

Prema navodima koji kruže u stručnim krugovima, trenutna nacionalna struktura zaposlenih u BHDCA navodno je oko 80 posto Srba i 14 posto Bošnjaka, dok Ministarstvo komunikacija, prema ranijim izjavama ministra Edina Forte, nema podatke o popunjenosti i nacionalnoj strukturi zaposlenih, iako je BHDCA u sastavu tog ministarstva.

Izuzeća za policijske helikoptere

Posebnu zabrinutost izazivaju odredbe koje predviđaju da Agencija može odobravati izuzeća od primjene zakona za policijske i carinske helikoptere.

Podsjeća se da je Vlada Rs ranije Helikopterski servis Rs integrisala u MUP Rs, čime su helikopteri dobili status državnih vazduhoplova. U tom kontekstu, postavlja se pitanje da li bi buduća CAA mogla odobravati izuzeća koja bi pogodovala entitetskim strukturama, uključujući MUP Rs.

Milioni iznad budžetske kontrole

U fokusu kritika je i finansijski model. Kao primjer se navodi BHANSA, koja od rutnih i drugih naknada ostvaruje desetine miliona maraka godišnje (preko 90 miliona KM u 2022. godini). Značajan dio sredstava odlazi na plate i naknade zaposlenih.

Parlamentarna skupština BiH nema direktan uvid u finansijsko poslovanje BHANSA, a podaci se pribavljaju putem poslaničkih pitanja.

Ukoliko bi CAA bila organizovana po sličnom modelu, postavlja se pitanje da li bi država dobila još jednu instituciju sa značajnim finansijskim sredstvima, ali bez pune parlamentarne kontrole i budžetske integracije.

Ustavna dimenzija

Ustav BiH propisuje da je kontrola vazdušnog saobraćaja u nadležnosti države. Ipak, i u BHANSA i u predloženom modelu CAA predviđeno je učešće predstavnika entiteta u upravljačkim tijelima.

Pojedini pravnici smatraju da se time de facto vrši prenos dijela državnih ovlasti na entitetski nivo, što otvara dodatna ustavnopravna pitanja.

Ključno pitanje

Zagovornici zakona tvrde da je cilj reforme jačanje stručnosti i omogućavanje konkurentnijih plata kako bi se privukli eksperti u oblast civilnog vazduhoplovstva.

Kritičari, međutim, upozoravaju da bi usvajanjem ovog zakona država mogla izgubiti direktnu kontrolu nad jednom od strateški najvažnijih oblasti vazdušnim prostorom i milionskim prihodima od zračnog saobraćaja.

Hoće li Nacrt zakona biti izmijenjen nakon javnih konsultacija ili će BiH dobiti novu, samostalnu agenciju s velikim finansijskim i regulatornim ovlastima ostaje da se vidi.

Jedno je sigurno rasprava o ovom zakonu daleko prevazilazi tehničko pitanje reorganizacije i otvara ozbiljnu političku i institucionalnu debatu o budućnosti upravljanja vazdušnim prostorom Bosne i Hercegovine.