Netanyahu kod Trumpa u namjeri da slomi ili oslabi vlast u Iranu

Piše: Armin Sijamić

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu posjetio je ove sedmice američkog predsjednika Donalda Trumpa, a glavna tema opet je bio Iran.

Od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću prije trinaest mjeseci Netanyahu ga je posjetio najmanje sedam puta. Učestalost posjeta govori o hitnosti i važnosti tema o kojima se razgovara. Postojeći kanali stalne komunikacije između dvije savezničke države očigledno nisu dovoljni.

Zašto je Netanyahu često kod Trumpa nema dileme. Netanyahu vjeruje da ima pravu priliku da slomi vlast u Iranu, šiitski Hezbollah u Libanu i palestinski otpor. Proteklih mjeseci povukao je niz poteza s tom namjerom. Jedan od njih je usvajanje zakona koji omogućava lakše oduzimanje palestinske zemlje na Zapadnoj obali i stvaranje pretpostavke da se s okupacije pređe na aneksiju, a u Pojasu Gaze, uprkos primirju, traju napadi u kojima su ubijene stotine Palestinaca.

http://nap.ba/qpost/422668

Bliski istok na godišnjicu Hamasovog napada na Izrael: Netanyahu nema namjeru stati čak i ako se uspostavi mir u Pojasu Gaze

Piše: Armin SijamićJučer je bilo tačno dvije godine od napada palestinskog Hamasa na Izrael. Taj napad je na Bliskom istoku pokrenuo talas događaja koji traju i danas, a već sada neke promjene na terenu su epohalne.U brojnim procesima na Blisko

Netanyahu smatra da je Iran oslabljen na razne načine i da je sada najbolja prilika da se tamošnja vlast sruši, ili potčini Washingtonu i Tel Avivu. Iz ranijih napada Netanyahu zna da to Izrael ne može izvesti sam i da mu je potrebna pomoć Washingtona i nekoliko arapskih država. Naime, nije dovoljno vojno napasti Iran, koristeći zračni prostor drugih država i američke baze širom regije, već Netanyahu želi osigurati da Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i arapske države presreću dronove i rakete koje bi Iran mogao poslati ka Izraelu, kao što je to radio ranije.

Protesti koji su u Iranu trajali od kraja decembra do polovine prošlog mjeseca bili su dio plana destabilizacije vlasti u Teheranu. Trump je obećavao pomoć demonstrantima, a Izrael poručivao da su njegovi ljudi na ulicama Irana.

http://nap.ba/qpost/435003

Protesti u Iranu uz podršku Trumpa i Netanyahua

Piše: Armin SijamićViše od dvije sedmice traju protesti u Iranu. Protesti su počeli zbog stanja u ekonomiji. Ali, ubrzo su od grupe demonstranata pretvoreni u nasilne proteste s kojih se traži rušenje postojećeg sistema. U tome imaju podršku

Igra otvorenih karata

Protesti su za sada ugušeni. Zbrajaju se štete i traže krivci. Zapad tvrdi da su iranske vlasti ubile hiljade, a neki kažu desetine hiljada civila. Iran kaže da se obračunavao s oružanom pobunom podržanom izvana.

Za razliku od nekih ranijih intervencija širom svijeta, kada se pokušalo sve „upakovati“ u brigu za neku grupu koju treba zaštititi, mogući američki napad na Iran prati se i objašnjava bez rukavica, a često na društvenim mrežama najviši državni zvaničnici objašnjavaju svoje pozicije.

Tako je, na primjer, prije tri sedmice američki potpredsjednik JD Vance na društvenoj mreži X, u osvrtu na domaće teme, napisao da je „plan“ američkih vlasti „veoma jednostavan: Ako napadnete crkvu ili državnog službenika, uradićemo sve što možemo da vas pošaljemo u zatvor.“ Onda je iranski ministar vanjskih poslova Seyed Abbas Araghchi podijelio Vanceovu objavu i naveo bilans štete tokom protesta u Iranu: „305 ambulantnih vozila, 24 benzinske pumpe, 700 prodavnica, 300 privatnih domova, 750 banaka, 414 vladinih zgrada, 749 policijskih stanica, 120 Basidž centara, 200 škola, 350 džamija, 15 biblioteka, 2 armenske crkve, 253 autobuske stanice, 600 bankomata, 800 privatnih automobila. Ukupno 3.117 mrtvih. Civila i snaga sigurnosti 2.427. Terorista 690.“

Nešto ranije je Trump poručio Iranu da ne izvršava smrtne kazne nad uhapšenim demonstrantima ili će u protivnom narediti vojni napad. Nekoliko dana kasnije je rekao da ga je Iran poslušao i da nema izvršenja smrtnih kazni, pa stoga odgađa napad.

Ovakav okršaj čelnika SAD-a i Irana medijima nije ostavio prostor za imaginaciju. Britanski Financial Times je pisao o svjedočenjima ljudi da je među demonstrantima u Iranu bilo onih koji su „izgledali kao komandosi“, navodeći da su protesti bili mirni do 8. januara. Drugi, ipak, nisu odstupili od matrica. Američki CBS je tih dana izvještavao iz iračkih planina o kurdskim milicijama u stilu sirijskih „umjerenih pobunjenika“, koji su spremni ratovati protiv režima u Iranu.

Netanyahu želi slomiti Iran

Stvari su jasne. Netanyahu sada želi promjenu vlasti u Teheranu ili odricanje Irana od nuklearnog programa, raketa dugog dometa i regionalnih saveznika. Iran, s druge strane, želi zaustaviti Netanyahua na izraelskim granicama, sporazum s Washingtonom i ukidanje sankcija. Trump, suočen sa slučajem Jeffreya Epsteina, ne želi da razočara birače kojima je obećao kraj američkih ratova, nastoji ugoditi Netanyahuu i proizraelskom lobiju u Sjedinjenim Državama koji mu je pomogao da se vrati u Bijelu kuću, i konačno se riješiti pitanja Irana na bilo koji način.

http://nap.ba/qpost/438503

Slučaj Epstein: Je li moguće dokazati da niko nije ništa znao?

Piše: Armin SijamićSlučaj zloglasnog Jeffreya Epsteina ponovo je zatresao Sjedinjene Američke Države. Svaki novi sudski i policijski materijal otvara brojna pitanja.Kada je predsjednički kandidat Donald Trump obećao da će objaviti sve dokumen

Trumpove poruke nakon ovosedmičnog sastanka s Netanyahuom zvuče kao da želi pregovore s Iranom, odnosno njihov nastavak nakon najnovije runde u Omanu.

Treba podsjetiti da je Izrael u prošlogodišnjem napadu pokušao ubiti glavnog iranskog pregovarača s Washingtonom, državni i vojni vrh, i bombardovao, s Amerikancima, iranska nuklearna postrojenja te podržao pokušaj smjene vlasti kroz pomenute proteste. Takva razlika u nastupu Netanyahua i Trumpa upućuje da na američkoj strani postoji barem neka spremnost da se postigne dogovor s Iranom na zadovoljstvo obje strane, dok Netanyahu ne prihvata ništa manje od kraha sadašnje iranske politike.

Drugim riječima, dogovor je moguć ako se neka strana puno odmakne od svojih sadašnjih pozicija. Iz Irana poručuju da su spremni pregovarati o svom nuklearnom programu, kao i 2015. godine sa svjetskim silama, u dogovoru koji je razvalio Trump u svom prvom mandatu.

Sjedinjene Države, a posebno Izrael, traže puno više od toga. Ako Iran ne pristane na njihove zahtjeve druga strana ima dvije opcije. Prva je zadržavanje sadašnjeg stanja i stezanje vlasti u Teheranu dodatnim sankcijama, a druga je neka vrsta vojne operacije. Iranci su, svjesni da bi Trump i to mogao poduzeti, rekli da bilo kakav vojni napad znači rat koji će zahvatiti cijeli Bliski istok, što znači da bi razvoj situacije bio drugačiji nego nakon napada u junu.

http://nap.ba/qpost/408706

Primirje između Izraela i Irana ne znači i kraj rata: Šta je natjeralo Trumpa da traži pregovore?

Piše: Armin Sijamić Izrael i Iran završili su još jednu rundu sukoba koji je počeo prošle godine. Izraelu se u napadu ovaj put pridružio i Washington, da bi potom brzo došlo do primirja nakon dvanaestodnevnog rata.Ono što Josephu Bidenu nije

Demonstracija sile i prilika za diplomatiju

Mediji izvještavaju da Trump gomila vojne snage u regiji, a Iran proizvodi nove rakete i ojačava protivvazdušnu odbranu. U psihološkim i propagandnim trikovima s obje strane pokazalo se ustvari koliko je toga u igri i kako će biti teško postići dogovor kojim će biti svi zadovoljni.

Tako su Iranci počeli ponovo da stavljaju naslage zemlje na ulaze u nuklearne objekte koje je Trump gađao, što je poruka da objekti nisu uništeni. Zatim, iz Irana je došla vijest da je na jednoj od takvih lokacija pronađena neeksplodirana američka bomba GBU-57, namijenjena uništavanju objekata duboko ispod površine zemlje. Pored toga što Amerikancima žele reći da njihov napad nije uspio, šalje se poruka američkoj vojsci da bi još njihovog naprednog oružja moglo završiti u rukama Irana, a dalje Rusije ili Kine. Amerikanci su, s druge strane, poslali nosač aviona na Bliski istok i razmatraju slanje novog. Specijalni Trumpov izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner posjetili su nosač aviona u Arapskom moru, što je poruka da oni kontrolišu stvari.

Trumpovo taktiziranje s Iranom pokazuje da američka strana još uvijek nije sigurna u ishod rata, ako do njega dođe. Treba podsjetiti da je Trump, tokom napada u junu prošle godine, na društvenim mrežama zatražio od Irana „totalnu predaju“, a sada ponovo pokušava da pregovara. Za sada se Trump odlučuje na ekonomski i diplomatski pritisak, dok Iran traži način da preživi.

Washington zna da je Iran jači od bilo koje druge države s kojom je ratovao od kraja Drugog svjetskog rata i da vlast u Teheranu ima podršku velikog dijela iranskog naroda, da su vojska i ekonomija osposobljeni da trpe udare, kao i sistem državne uprave koji se nije raspao ni nakon pomenutog napada Izraela i likvidacije desetine važnih zvaničnika civilnih i vojnih zvaničnika.

Međutim, to ne znači da najveća svjetska sila, sa svojim regionalnim saveznicima, nema načine da Iranu nanese teške udarce. To je jasno i Iranu, pa godinama želi dogovor s Washingtonom sličan onome iz 2015. godine, u namjeri da se oslobodi teških američkih sankcija koje toj državi nanose ogromne štete.

U političkom smislu takav dogovor bi bio presuda Trumpovoj politici, jer ga je on poništio u svom prvom mandatu. Iranci kažu da je njima neprihvatljivo bilo kakvo veće odstupanje od tog sporazuma. A za Netanyahua sve osim poraza sadašnje iranske vlasti, uništenja nuklearnog i raketnog programa i prekida veza sa regionalnim saveznicima, nije opcija.

http://nap.ba/qpost/429018

Bin Salman kod Trumpa: Da li se Bliski istok mora pokoriti interesima Izraela?

Piše: Armin SijamićJučer je u posjetu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu došao saudijski prijestolonasljednik i princ Mohammed bin Salman, javnosti poznat i kao MBS. Brojne teme su bile na stolu, ali ona o kojoj su njih dvojica najmanje govor

Dok Washington odluči kako dalje s Iranom, drugi frontovi ne mogu čekati. Tokom Netanyahuove posjete Washingtonu Izrael je pristupio Trumpovom „Odboru za mir“ koji treba da se bavi mirom u Pojasu Gaze, ali i u drugim dijelovima svijeta. Pored toga što u vrhu odbora nema nijednog Palestinca, Trumpu ne smeta ni što je Netanyahu na međunarodnoj potjernici zbog ratnih zločina. To upućuje da Trump neke poteze vuče u iznudici, odnosno da bilo koji njegov potez u ovoj velikoj geopolitičkoj igri nije neočekivan.