Dok je Bećirović izbjegavao ozbiljne svjetske adrese, a Konaković se svađao, Čović i Dodik su stvarali moćne saveznike

(Patria) - Na poziv administracije predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, danas su na Molitvenom doručku u Washingtonu prisustvovali članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, v.d. predsjednice Rs Ana Trišić Babić i čelnik SNSD-a Milorad Dodik.

U najmanju bi se to ruku moglo okarakterisati porazom bosanskohercegovačke diplomatije jer u glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Država danas nije bilo nikoga iz našeg državnog vrha osim onih koji Bosnu i Hercegovinu mrze i sa zadovoljstvom bi da je unište.

Političari u Rs imaju cilj i strategiju

Profesor na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevu Amel Delić u razgovoru za Novinsku agenciju Patria (NAP) naglašava kako je veoma važno kretati se u diplomatskim krugovima, što probosanski orijentisani političari u ovom mandatu nedovoljno ili gotovo nikako ne čine.

- Indikativno je da su se isključivo predstavnici iz entiteta Rs ovaj put našli u jednom takvom društvu, a to posebno dobija na značaju nakon što je prije samo nekoliko mjeseci većina njih bila na crnoj listi američke administracije.

A prisjetimo se da su u javnosti vladajuće političke strukture u Bosni i Hercegovini, prije svega iz stranaka Trojke, govorile kako je politička karijera i Milorada Dodika, i Željke Cvijanović, i drugih njihovih saradnika na izdisaju - govori Delić.

Međutim, nastavlja profesor, očito je da političari u Republici srpskoj imaju jasno postavljen cilj i strategiju.

- Kada je javnost u Bosni i Hercegovini prije nekoliko godina s omalovažavanjem doživljavala informacije da plaćaju lobiste i otvaraju određene urede entiteta Rs i u Briselu, i u SAD-u, i u nekim drugim svjetskim centrima moći, oni su zapravo na tome strateški radili - potcrtava Delić.

Naglašava da je svijet u posljednjih nekoliko godina izgubio kompas i u pogledu normi međunarodnog prava, vladavine prava, humanosti, ali i nekih višedecenijskih geostrateških saveza.

- I kada je sve to poljuljano, čini se da Milorad Dodik vrlo vješto koristi tu situaciju, ali definitivno je da on u tome nije sam. Sjetit ćemo se da je prije nekoliko godina formiran i Savjet predsjednika Rs u kojem je negdje oko pedesetak profesora i drugih istaknutih stručnjaka.

Iako igraju na tankoj žici, očito je da pokušavaju istovremeno djelovati na više frontova, nadajući se povoljnom geopolitičkom trenutku. I vjerujem da su očekivali da će Rusija imati puno više uspjeha u agresiji na Ukrajinu i da će se to poklopiti i s povratkom Donalda Trumpa na vlast.

I da će za ostvarenje svojih ciljeva iskoristiti jedan takav ambijent neadekvatne zainteresiranosti za BiH - koja je prestala biti u fokusu svjetskih sila, jer su SAD u jednom trenutku ovaj prostor prepustile evropskim silama.

Pritom smo vidjeli jednu nemuštu borbu između Velike Britanije i Njemačke, ali generalno i ostalih zemalja Evropske unije za dominaciju na ovom prostoru. U tome se nisu najbolje snašli, iako su imali velike planove.

Njemačka je pokušala da djeluje preko Aleksandra Vučića, Britanci preko Dodika i još nekih struktura na Balkanu. Međutim, nisu se najbolje snašli i mislim da SAD postepeno vraćaju ovaj region u svoj fokus i da je to Dodik vrlo jasno prepoznao - ističe Delić.

Možda će Dodik, dodaje profesor, i ostvariti neke manje ili čak i loše rezultate, ali će sasvim sigurno dugoročno graditi jednu strategiju i čekati za sebe povoljan trenutak.

- Oni pripremaju određena radna tijela, određene akte, zatim testiraju moć pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini, i svaki put pokušavaju napraviti jedan korak više, održavajući atmosferu uzavrelom.

I pritom se nadajući da će u jednom trenutku dobiti mig ili moći iskoristiti nesmotrenost kako domaćih političkih aktera, tako i nekih velikih svjetskih igrača da ostvare svoje secesionističke aktivnosti - napominje Delić.

Prisjetit ćemo se, dodaje, da recimo u Srbiji imaju jasnu strategiju, još od 19. stoljeća, prema kojoj su mladiće slali na školovanje u Francusku, Englesku, u neke velike svjetske centre, gdje su razvijali svoju diplomatsku mrežu.

Srbi znaju kako strateški djelovati

- Pa sjetit ćemo se da su Srbi prilikom raspada Jugoslavije imali sve ključne ambasadorske pozicije u svijetu i da su oni mogli plasirati "svoju istinu" i promovisati svoju agendu.

Srbi vrlo jasno znaju kako strateški djelovati, od obrazovanja kadrova, preko razvijanja diplomatske mreže, preko jedinstva institucija, ali i jednog opšteg društvenog jedinstva kroz Srpsku pravoslavnu crkvu. Imaju sve ono što nedostaje Bosni i Hercegovini.

Istina, Bosna i Hercegovina je doživjela tu historijsku transformaciju i obnovila svoju nezavisnost, ali budimo iskreni, nije se snašla najbolje u tim diplomatskim tokovima i u određenim diplomatskim strategijama - kazao je Delić.

Mišljenja je da je bosanskohercegovačka diplomatija u aktuelnom mandatu doživjela potpuni krah.

- U situaciji kada član Predsjedništva BiH Denis Bećirović skoro da i nema nikakvih susreta sa međunarodnim zvaničnicima, da se bori nekim saopštenjima, otvorenim pismima i da ne zna da strateški preusmjeri poziciju Bosne i Hercegovine u ovom vrlo turbulentnom periodu.

Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković većinu svog mandata iskoristio je kritikujući svoju prethodnicu Biseru Turković ili općenito vodeći neki svoj rat sa SDA i njihovim zvaničnicima.

Na društvenim mrežama ulazi u neke bespredmetne polemike sa građanima, pokušava da uguši slobodu medija kroz više napada na određene novinare i medijske kuće. Zapravo, radi sve ono što ne bi trebao.

S druge strane, imamo situaciju da je u ovom mandatu HDZ faktički imao svog personalnog visokog predstavnika kojeg možemo nazvati počasnim članom HDZ-a, imajući u vidu kako se Christian Schmidt ponašao.

Udovoljavao je HDZ-u apsolutno sve želje izvan svih normi politike u svijetu, i pravnih normi, i određenih međunarodnih standarda. Nametao rješenja koja nisu nigdje ni približno prepoznata, a isključivo kako bi ojačao poziciju HDZ-a da bude nezaobilazan faktor u političkom životu - rekao nam je Delić.

Dragan Čović i njegov HDZ BiH, dodaje, preko HDZ-a Hrvatske i nekih drugih relacija lobiraju za novog visokog predstavnika, strateški pripremajući teren.

- Vrlo često se u tim kuloarima spominje ime Maxa Primorca, za čije radikalne stavove manje-više svi znamo, kao potencijalno novog visokog predstavnika. Dakle, HDZ apsolutno ne sjedi skrštenih ruku, SNSD i politika entiteta Rs ne sjede skrštenih ruku.

Jedino stranke Trojke i njihovi zvaničnici bave se mahalanjem, umjesto nekog ozbiljnog strateškog pristupa diplomatiji i općenito politici - potcrtava profesor Delić.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina više nije u primarnom fokusu svjetskih sila, kao što je to bila devedesetih godina. Mnogi od svjetskih zvaničnika, dodaje, i ne znaju dovoljno o stanju u Bosni i Hercegovini.

Blef i strateško lobiranje

- Vidjeli smo da je američka kongresmenka Željku Cvijanović, sa kojom se sastala, oslovila predsjednicom Bosne i Hercegovine. Iz toga sam stekao dojam da ona zapravo i ne zna kakvo je ustavno uređenje Bosne i Hercegovine sa tročlanim Predsjedništvom i ko je uopšte suštinski Željka Cvijanović.

Politički zvaničnici iz entiteta Rs možda i na blef koriste tu situaciju da priđu nekim od tih svjetskih zvaničnika, ali s druge strane sigurno da tu ima i strateškog lobiranja. Jer nije mala stvar što se Željka Cvijanović sastala s ministrom trgovine SAD-a - smatra Delić.

Poraznim je ocijenio da je Bosna i Hercegovina ispala iz fokusa svjetske politike i da nema adekvatnog predstavljanja činjenica o stanju u njoj, već da tu svoju priliku vješto koriste njeni mrzitelji i rušitelji koji, vodeći se onom da "više puta ponovljena laž može biti shvaćena kao istina" do ključnih svjetskih moćnika dolaze zahvaljujući pasivnosti zvanične diplomatije BiH.

- S druge strane, Bosna i Hercegovina je mala. Međunarodno pravo, međunarodni standardi, vidimo to po više primjera u svijetu - od Gaze preko nekih drugih slučajeva - u suštini ne vrijede, vrijedi jedino interes.

I mislim da je to, recimo, Kosovo na vrijeme shvatilo i faktički se učinilo ekspoziturom Sjedinjenih Američkih Država na Balkanu. Znali su mudro iskoristiti tu poziciju.

I sada, zapravo, ukoliko postoji neki ekonomski interes, ukoliko postoje određeni prirodni resursi koji se mogu eksploatisati, jedino tako bit ćemo u fokusu velikih svjetskih sila - napominje Delić.

Bosni i Hercegovini dobro će u tom pogledu doći projekat izgradnje Južne interkonekcije ili bilo koja druga investicija koja bi u našoj zemlji ojačala prisustvo SAD-a ili neke druge od vodećih svjetskih sila, jer bi imale šta da štite, a samim tim i da se zanimaju za ovaj prostor.

- Upravo je to jedan od razloga zašto se Milorad Dodik do sada i održao na vlasti. Sjetit ćemo se Općih izbora 2022. godine kada je Jelena Trivić na večernjoj press konferenciji proglasila pobjedu, da bi u jutarnjim satima pobjedu proglasio Milorad Dodik.

Postoje vrlo ozbiljne informacije da Jelena Trivić i jeste bila pobjednica i da ju je promovisala politika Aleksandra Vučića i Njemačke u tom trenutku, ali da je Milorad Dodik u posljednji tren obećao ogromne ustupke u smislu koncesija na eksploataciju litijuma na širem području Zvornika i da je to bilo presudno za neke druge svjetske sile da ga podrže i da se naprave određene manipulacije izbornim rezultatima koje su dovele do njegovog održanja na vlasti.

Vidimo i sada na ovim izborima u entitetu Rs da je razlika između dva bloka minimalna, ali upravo to - ko ponudi više u smislu prodaje javnih resursa, i ko bolje lobira i to predstavi u nekim bitnim svjetskim centrima, bez obzira na međunarodno pravo, bez obzira na rezultate agresije u Bosni i Hercegovini, na presude Evropskog suda za ljudska prava, taj će biti u prednosti u odnosu na druge - zaključuje profesor Delić u razgovoru za NAP.

(D.K.)