Hiljade antifašista na godišnjici Igmanskog marša: 'Ovo nikada ne treba zaboraviti'

(Patria) - Planina Igman danas je postala epicentar antifašističke Evrope.

Povodom obilježavanja 84. godišnjice Igmanskog marša, jedne od najznačajnijih operacija Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu, hiljade učesnika i delegacija iz BiH, zemalja regije i drugih evropskih država stiglo je danas na tu planinu.

Vijorile su se zastave bivše Jugoslavije.



Iz Kaknja je stiglo 50 antifašista, među kojima je i Hajrudin Balešić.

- Ovo je velika stvar. Mnogi ljudi to ne priznaju, ali ovo ne treba zaboraviti nikad. Treba to i mlađima ostaviti, mi smo već stari u godinama, nek to nastave, nek se ne zaboravi nikad. Jer ovo je mnogo vrijedno za čitavu našu državu - kazao je Balešić.



Ističe da svake godine ima i dosta mladih, a najviše iz Krajine, potom zemalja regije - Slovenije i Crne Gore.

- Bude mi drago, imam dosta i prijatelja iz Crne Gore, doći sa njima se družiti, kafu piti, sjediti - govori Balešić.

Milka iz Crne Gore kaže da za nju ovaj dan predstavlja sjećanje na jedno vrijeme koje iz današnje perspektive čisto ne možemo da shvatimo.

- Koja je to vrsta ljudskosti, hrabrosti, patriotizma... Da li to još uvijek postoji u ljudima? Da li postoji čovjek koji takvo nešto može da izvrši? Da podnese u skladu sa svojim ciljevima koji su, hvala Bogu, ostvareni poslije te silne patnje - navela je Milka.



Ivan Petrinić stigao je iz Slovenije sa članovima svog udruženja.

- Došli smo na poziv SUBNOR-a Sarajevo. Moramo da govorimo o toj tradiciji i čuvamo je. Jer ako mi ne pokažemo ko su bili partizani, izbrisat će nas kao da nas nije ni bilo - kazao je Petrinić, dodajući da su nacizam i fašizam u velikom usponu te da je potrebno pokazati da se ne zaboravlja ono što su radili.

Podsjetimo, Igmanski marš izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942., po dubokom snijegu i velikoj hladnoći na -38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je 17 sati.



Pripadnici Prve proleterske brigade su na Romaniji bili opkoljeni jakim njemačkim snagama. Štab brigade donio je odluku o izvršenju opasnog, ali jedinog mogućeg pokreta.

Učesnici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili proboj ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.

Bio je to jedan od najvažnijih partizanskih pohoda na prostorima bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, a tradicionalno se već decenijama obilježavaju godišnjice tog događaja s porukom da antifašizam nije iskorijenjen.