
Piše: Armin Sijamić
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je prošle sedmice da više ne postoji Zapad kakav smo poznavali i da Brisel mora igrati ulogu u oblikovanju novog svjetskog poretka.
Najava kraja čitavih epoha najčešće je pripadala naučnicima, novinarima i revolucionarima. U nekoliko zadnjih decenija Francis Fukuyama najavio je „kraj povijesti“, Immanuel Wallerstein kraj dominacije kapitalističkog Zapada - posljedica kolapsa rivalskog komunističkog SSSR-a, a sada mnogi govore o „kraju globalizacije“ zbog politika američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Predstavnici Evropske unije nisu poznati po „jakim“ izjavama, svjesni kompleksnosti sistema kojem pripadaju i činjenice da je politika Brisela ograničena birokratijom i podjelama među članicama.
Zbog toga je izjava Von der Leyen iznenađenje i nagovještava buđenje Brisela, suočenog sa činjenicom da se svijet mijenja i da će Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija i druge države u Aziji i Latinskoj Americi iskoristiti svaku priliku koja im se pruži u datom momentu.
Problemi na Zapadu - Donald Trump
„Zapad kakvog smo poznavali više ne postoji“, rekla je Von der Leyen u intervjuu za njemački list Die Zeit, referišući se na politiku američkog predsjednika Trumpa.
Von der Leyen kaže da je oduvijek bila „uvjerena atlantistkinja“ i „velika prijateljica SAD-a“, ali da Trumpova politika pravi nove okolnosti. To su „povijesne promjene“, koje prisiljavaju Evropsku uniju da „igra vrlo aktivnu ulogu“ u oblikovanju novog svjetskog poretka.
Izjava Von der Leyen o budućnosti Evropske unije jedna je u nizu sličnih koje su došle sa starog kontinenta i upućene su Sjedinjenim Državama, nakon što se Trump uključio u ukrajinski rat i približio svoje stavove pozicijama Kremlja.
„Ono što smo dosad smatrali svjetskim poretkom sada se pretvara u svjetski nered, izazvan, između ostalog, borbom za prevlast između Kine i SAD-a, ali naravno i Putinovim imperijalnim ambicijama“, rekla je. „Zato nam je potrebna nova, drugačija Evropska unija, spremna da izađe na globalnu scenu i aktivno učestvuje u oblikovanju novog svjetskog poretka koji dolazi“, dodala je.
„Svjetski nered“ koji Von der Leyen spominje priznanje je da se Zapad ubrzano mijenja i da Washington sada gleda drugačije na svoje saveznike i rivale. Nova politika Washingtona može biti usmjerena protiv najbližih saveznika. Djelovanje američkog potpredsjednika JD Vancea i Elona Muska najbolji su dokaz tome.
Trumpova administracija uglavnom je odustala od obračuna sa nepodobnim režimima. Washingtonu sada smetaju vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke. Muskove kritike britanskog premijera Keira Starmera i podržavanje njemačkog opozicionog AfD-a šok je za Evropljane.
Realna ograničenja
Iz riječi Von der Leyen vidi se da ona neke politike Sjedinjenih Država i Kine smatra opasnim za Brisel. „Pozitivan efekt svega ovoga je što trenutno vodim nebrojene razgovore sa šefovima država i vlada širom svijeta, koji žele sarađivati s nama na stvaranju novog poretka“, rekla je, navodeći kao primjere Kanadu, Indiju, Maleziju, Indoneziju, Meksiko i države Južne Amerike.
Evropska unija je, kaže ona, unatoč agresivnim trgovinskim politikama Trumpa, zadržala svoju snagu i postala privlačnija drugim državama zbog predvidljivosti i pouzdanosti. Drugim riječima, Von der Leyen tvrdi da Evropska unija ima snagu i resurse da uđe u trku sa Sjedinjenim Državama i Kinom, koje su u ekonomskom ratu i nadmeću se širom svijeta.
Međutim, stvari nisu jednostavne kako tvrdi Von der Leyen. Trumpova politika prema Ukrajini i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu pokazuje limite evropskih sila. Trump i Putin su isključili Evropljane iz pregovora o evropskom ratu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i Starmer na razne načine pokušavaju nametnuti evropske sile kao faktor u Ukrajini, svjesni da nemaju vojnu silu ravnopravnu američkoj i ruskoj.
Istovremeno, Evropska unija ima problema sa pristupima raznim sirovinama i zavisi od drugih država. Brisel sada pruža ruku saradnje regionalnim silama, što je Von der Leyen istakla, vjerovatno nudeći predvidivost u odnosu na Trumpa i ravnopravnost u odnosu na Kinu.
Budući da Evropska unija ima jaku ekonomiju i veliko tržište, Brisel bi mogao odlučiti ishod ekonomskog rata Washingtona i Pekinga. To je na raznim mjestima indirektno isticao Macron, u Pekingu prije nekoliko godina i nedavno u Washingtonu. Tokom svoje posljednje posjete Bijeloj kući Macron je rekao Trumpu da bi on Kini trebao uvoditi carine, a sa Evropljanima zajednički raditi u Ukrajini i drugdje.
Sa druge strane, Kina želi jače ekonomske veze širom svijeta i slobodnu trgovinu. Komunističkoj Kini odgovara takav sistem, jer joj niti jedna država ne može parirati. Poređenja radi, Kina ima gotovo osamsto miliona radnika, a EU i SAD zbirno imaju manje od osamsto miliona stanovnika.
Prije dvije sedmice Von der Leyen je telefonski razgovarala sa kineskim premijerom Li Qiangom, koji želi da dvije strane „održe slobodnu i otvorenu trgovinu“.
Kako pokrenuti Brisel?
Brisel može birati na koju stranu da se svrsta, iako danas gotovo niko u Evropi ne kaže da bi to trebala biti kineska. Ljutnja na Washington zbog Trumpovih carina je razumljiva, ali ne bi trebala biti osnova za bilo kakve politike. Na koncu, Trumpova vladavina neće trajati vječno.
Međutim, Evropska unija treba mehanizme za djelovanje i mora tražiti načine da poveća uticaj, prvo u Evropi, a onda i širom svijeta. Tu je ponudu Briselu nedavno dao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, svjestan evropskih ograničenja, na primjer, u oblasti odbrane.
Namjera Evropske unije da igra mlađeg brata velikim silama pokazala se kao pogrešna. Na primjer, oslanjanje na američku vojsku dovelo je do zamiranja evropskih armija. Ukoliko bi Evropska unija izabrala kinesku ponudu za otvorenu trgovinu, sa smanjenim uticajem Washingtona, brzo bi se našla u ekonomskoj situaciji u kojoj su Sjedinjene Države danas.
Evropi trebaju drugačiji političari i nove ideje. Evropska unija pod Ursulom von der Leyen ne može se pohvaliti da je u proteklim godinama pokazala bilo šta od ovoga i malo je uspjeha na tom polju koje sebi mogu pripisati. Ali za usporeni i birokratizovani Brisel prošlosedmične izjave Von der Leyen zvuče kao džinovski korak u tom pravcu.