Pax Americana danas: Od globalnog čuvara do transakcijskog hegemona

Za NAP pišu: Prof. dr. Hazim Bašić, dr. sci. Haris Muhić

Pax Americana, kakvu smo poznavali od 1945. godine, više ne postoji u svom izvornom obliku. Sistem je počivao na ravnoteži između američkih interesa i kolektivne sigurnosti saveznika. Za male i srednje države ovaj sistem je bio prihvatljiv jer je ograničavao haos u internacionalnim odnosima. Međutim, današnji poredak zbog promjene američke strategije prelazi iz 'vodstva kroz pravila' u 'dominaciju kroz pritisak'.

Ključne globalne promjene

Gubitak moralnog kompasa i dvostruki standardi. Najveći udarac stabilnosti nije samo vojne, već moralne prirode. Bezrezervna američka podrška vojnim operacijama na Bliskom istoku, koju saveznici u Evropi vide kao kršenje internacionalnog prava i humanitarnu katastrofu u Palestini, Libanu i Iranu, stvorila je civilizacijski jaz. Kada SAD ignoriše univerzalne norme radi osiguranja dominacije Izraela, on gubi pravo da te iste norme zahtijeva od rivala poput Kine ili Rusije.

Teritorijalni i resursni apetiti. Pretenzije prema strateškim područjima poput Grenlanda i Arktika signaliziraju da SAD više ne vidi saveznike kao suverene partnere, već kao posjednike resursa koje treba kontrolisati. To pretvara tradicionalno dobre veze s Evropom u odnos napetosti i nepovjerenja.

Energetska i vojna kontrola. Strategija neutralizacije regionalnih aktera (poput Irana) ne služi samo pacifikaciji regije, već osiguravanju apsolutne kontrole nad energetskim tokovima i pomorskim putevima. Cilj nije mir koji uključuje sve, već 'mir pod američkim uvjetima', gdje se vojna premoć koristi kao alat za ekonomsku ucjenu.

Ovi procesi unijeli su raskol unutar Zapada i prisilili EU na preispitivanje vlastite pozicije. Umjesto jedinstvenog zapadnog bloka, svjedočimo svijetu u kojem se saveznici distanciraju od Washingtona kako ne bi snosili istorijsku i pravnu odgovornost za postupke koje ne vide kao doprinos miru, već kao silu usmjerenu na održavanje dominacije.

Trumpov doprinos slabljenju Pax Americane

Doprinos Donalda Trumpa slabljenju ili redefiniranju Pax Americane predstavlja pomak s liberalne demokratije na 'transakcijski nacionalizam'. Dok je Pax Americana počivala na stabilnim institucijama i predvidljivim savezništvima, Trumpov pristup fokusiran je na ekonomske dobitke i bilateralne pritiske. Njegov slogan 'America First', započeo je eroziju multilateralizma i savezništava ugrožavajući ključne stubove dosadašnjeg poretka.

Prvi korak bio je povlačenje iz internacionalnih organizacija. Početkom 2026. godine, Trumpova administracija najavila je izlazak iz 66 internacionalnih organizacija, čime se slabi američki soft power i prepušta drugima (poput Kine) prostor za oblikovanje globalnih normi.

Trumpov novi pristup NATO-u je također transakcijski, dalja podrška je uvjetovana vojnom potrošnjom saveznika. To je stvorilo osjećaj nesigurnosti u Evropi, potičući EU lidere da traže veću vojnu neovisnost, što dugoročno smanjuje utjecaj SAD-a kao jedinog garanta sigurnosti.

Pax Americana je bila izgrađena na slobodnoj trgovini, dok je Trump uveo eru agresivnih carina i trgovinske ratove. Povećanje efektivnih carina, koje su u jednom trenutku 2025. dostigle ekstremne vrijednosti (prije intervencija sudova), narušilo je stabilnost globalnih lanaca opskrbe. Zanemarivanjem pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u korist bilateralnih pritisaka, Trump je potkopao sistem koji je SAD nekada koristio za širenje svog ekonomskog uticaja.

Umjesto globalne prisutnosti temeljene na vrijednostima, intervencionizam u zapadnoj hemisferi demonstrirao je u Latinskoj Americi (Venecuela), što podsjeća na proširenu Monroevu doktrinu.

Njegova želja za brzim rješavanjem sukoba (poput onog u Ukrajini) kroz izravne dogovore s velikim silama (poput Rusije) sugerira povratak na politiku 'velikih sila', gdje interesi manjih država postaju sekundarni. Trump i dalje koristi američku vojnu silu (npr. zračni udari u Nigeriji ili protiv Hutija), ali bez konsultacija sa saveznicima. Ovo slabi Pax Americanu jer uništava legitimitet američkog vodstva. S druge strane, pristalice MAGA pokreta vjeruju da on spašava američku moć tako što prestaje plaćati račune za održavanje globalnog mira od kojeg drugi imaju više koristi.

Kada stabilnost postane roba

Slabljenje Pax Americane možda se najjasnije očituje u nestanku predvidljivosti, onoga što je decenijama bilo njeno najdragocjenije svojstvo. Dok je raniji sistem nudio globalnu stabilnost u zamjenu za lojalnost Sjedinjenim Državama, Trump nudi transakcione aranžmane koji se mogu promijeniti preko noći. U takvom okviru, SAD prestaje biti svjetionik liberalnog poretka, a globalni poredak gubi svoj ideološki centar gravitacije. Tržište moći dominira u odnosu na zajednicu vrijednosti.

Pax Americana se ne urušava zato što je postala 'previše skupa' za saveznike, već zato što više ne nudi jasan odnos između cijene i koristi. Saveznici su decenijama prihvatali američko vodstvo ne samo zbog sigurnosnih garancija, nego i zbog pristupa stabilnom, normativno utemeljenom poretku. Kada ta normativna dimenzija oslabi, ostaje gola računica, a ona neminovno vodi ka diverzifikaciji partnerstava.

U tom smislu, Trump nije uzrok koliko je katalizator. Njegova politika ubrzava prelazak iz hijerarhijskog u multipolarni svijet, ali taj proces proizlazi iz dubljih promjena: uspona Kine, erozije liberalnog konsenzusa na Zapadu i zamora od intervencionizma. Tim činom, Amerika ne samo da gubi saveznike, već i samu srž onoga što ju je činilo globalnim liderom, a to je sposobnost da ujedini svijet oko zajedničkih vrijednosti.