Prije 32 godine izgorjela je sarajevska Vijećnica, a sa njom i pisano blago BiH

(Patria) - Vijećnica, simbol grada i vjerovatno jedan od najreprezentativnijih i najljepših objekata iz austrougarskog perioda za vrijeme opsade Sarajeva više puta je bila granatirana.

A tog 25. avgusta 1992. godine granate ispaljene sa srpskih agresorskih položaja prouzrokovale su veliki požar u kojem je unutrašnjost objekta u potpunosti izgorjela.

Prije agresije na našu zemlju Vijećnica je služila kao Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH i predstavljala je okupljalište studenata i svih ljudi željnih znanja.

Na današnji dan prije 32 godine izgorjela je za svega nekoliko sati, a s njom je ujedno nepovratno uništeno i pisano blago naše zemlje.

Prema podacima, u požaru je stradalo skoro 80 posto bibliotečkog fonda, dva miliona knjiga, časopisa, kao i rukopisi neprocjenjive vrijednosti koji svjedoče o historiji Bosne i Hercegovine.

Iako su građani i zaposlenici pokušali spasiti određeni dio fonda, požar koji je zahvatio Vijećnicu bilo je gotovo pa nemoguće kontrolisati, a dodatni problem predstavljala je i konstantna snajperska paljba s položaja Vojske Rs sa brda oko Sarajeva.

Mnogi građani koji su bili svjedoci tadašnjih dešavanja više puta su govorili o danu kada je Vijećnica zapaljena, a mnogi su tvrdili kako su se papiri, dijelovi knjiga i drugih izdanja koji su nestali u požari mogli naći na ulicama okolnih naselja.

Godine 2014., 9. maja, na Dan Evrope i i Dan pobjede nad fašizmom, Vijećnica je ponovo rođena. Nakon 18 godina obnove, ovaj svjetski simbol susreta civilizacija vinuo se iz pepela, prkosno uspravio, u svom autentičnom raskošnom izdanju. Bila je to pobjeda grada Sarajeva i države BiH.

Svi dijelovi Vijećnice napravljeni su prema dokumentima i fotografijama izgleda stare Vijećnice pronađenim u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, pa su u prostoriji Gradskog vijeća danas drvene klupe i govornica, a svi ornamenti na zidovima i plafonu su autentični i ručno oslikavani.

Mnoge stvari unutar ove ljepotice su specifične. Rubovi zidova zlatne boje zapravo su zaista zlatni. Rađeni posebnom tehnikom, premazivani su listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake.

Iako je sve u njoj novo, Vijećnica i danas naprosto odiše periodom u kojem je i napravljena. U njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti i rariteti te predstavlja multimedijalni centar kulture, umjetnosti i privrede grada Sarajeva i države BiH.

U njoj se održavaju koncerti, književne večeri, izložbe, prezentacije, konferencije, kongresi, simpozijumi, prijemi, obilježavanje godišnjica, vjenčanja. Kako i priliči, Dan Sarajeva te Dan nezavisnosti i Dan državnosti BiH obilježavaju se u Vijećnici.