Piše: Rasim BELKO
Tokom rata i netom nakon njegovog prestanka razni hohštapleri i šićaroši ulazili su u Bosnu i Hercegovinu, nekontrolisano uzimali šta im treba i našu zemlju napuštali bez kontrole šta su i kako uzeli.
No, postavlja se pitanje ko je i kako dozvolio da isti ili slični hohštapleri, da ne kažem kriminalci, ulaze u Bosnu i Hercegovinu i bogate se na nevolji i muci bh. građana.
Korumpirani mafijaški aparat državne administracije i institucija tako je dopustio da kamatari koji utjeruju dugove upadaju u zemlju, registruju se i ucjenjuju, prijete i uznemiravaju građane za nečiji račun, a vlastitu zaradu.
Više pitanja u jednom skupu nerazjašnjenih okolnosti. Ni mi nećemo sve uspjeti otkriti u jednom tekstu, jer tema je prilično široka, a priča od velikog interesa.
Sve je počelo tako što smo od jednog čitaoca dobili dokument kojim se od njega traži da plati račun za usluge koje mu je isporučila komapnija Telemach.
No, pošiljalac nije Telemach, već kompanija za utjerivanje dugova, moderno poznato kao “naplata dugovanja”.
U pismu se kaže: “Ako niste u mogućnosti da Vaš dug izmirite u cijelosti, odmah nam se obratite s prijedlogom za plaćanje duga, a najkasnije u roku od tri dana od prijema obavijesti. Više informacija možete dobiti pozivom na broj….Pri pisanoj komunikaciji neophodno je da navedete svoj važeći telefonski broj. Molimo da shvatite ozbiljnost situacije, a u Vašem je interesu da pristupite ispunjenju obaveza. Ovu opomenu smatrajte kao pokušaj vansudskog dogovora izmirenja Vašeg dugovanja”.
E da, zaboravi reći da je dug manji od 20 KM. Kakva to ozbiljna agencija utjeruje dugove od 20 KM.
Riječ je o agenciji McGrath & Arthur, koja je i potpisana u navedenom pismu, u kojem se navodi da to rade po ovlaštenju Telemacha. Navode da sve proizilazi po punomoći iz ugovora s Telemachom.
Googlate li McGrath & Arthur saznat ćete da je riječ o firmi osnovanoj u Slovačkoj, a da osim u državi u kojoj je osnovana, djeluje u Češkoj, Rusiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Pokušali smo kontaktirati pomenutu agenciju McGrath, ali nismo uspjeli, jer se na brojeve koji su navedeni na zvaničnoj stranici niko nije javljao.
Kontaktirali smo sektor prodaje, gdje nam se javlja osoba Edin Bunjo, koji se predstavio kao direktor.
Pitali smo Bunju gdje su registrovani pod djelatnosti naplate potraživanja, a odgovor glasi: “Registrovani smo 2011. godine u sudskom registru pod tom djelatnošću. Radimo za renomirane kompanije kao što su Telemach, banke i mikrokreditne organizacije i tako dalje”.
Na konstataciju da su nam iz Agencije za bankarstvo FBiH kazali da McGrath nije pod nadzorom Agencije, iako bi morao biti, Bunjo kaže: “Radimo s bankama, imamo sve zakonske norme pokrivene s bankama s kojima radimo, banke rade po svojim normama. Mi nismo trebali i ne moramo biti pod nadzorom Agencije za bankarstvo. Ne znam šta vam je razlog i koji vam je konačan cilj da vi pitate Agenciju za bankarstvo. Ima potrebe da se ljutim, jer šta bi bilo kad bi ja vas ispitivao ko ste, šta ste…”.
Bunjo je zatražio i da pismeno pošaljemo upit, što smo učinili, a odgovor iz McGrath & Arthur je glasio: “Molimo Vas da nas obavijestite o povodu i konkretnom razlogu Vašeg interesovanja, obzirom da isto niste naveli u upitu koji nam je dostavljen putem e-maila.
U nastavku dostavljamo ugovor: Naše Društvo je registrovano u skladu sa važećim zakonodavstvom u BiH, preciznije Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u BiH, te posluje od 2011. godine na području BiH.
Postupajući u okviru svoje nadležnosti, Federalni zavod za statistiku je izvršio razvrstavanje našeg pravnog lica u skladu sa Zakonom o klasifikaciji djelatnosti u BiH - Klasifikacijom djelatnosti BiH 2010 (82.99).
Poslovna saradnja (eksternalizacija usluga) sa finansijskim institucijama se ostvaruje u skladu sa važećim zakonodavstvom u BiH iz navedene oblasti, preciznije na osnovu Odluke o upravljanju eksternalizacijom u banci.
Sve tražene informacije su transparentne i dostupne javno”.
Na pitanje “po kojem je zakonu McGrath&Arthur d.o.o. registrovano u Bosni i Hercegovoini?”, iz McGrath &Arthur nisu odgovorili ni direktor Bunjo niti smo na isto pitanje odgovor dobili pismeno.
Istražujući kako to radi ova i slične agencije u okruženju, uvidjeli smo da je primjera radi u Hrvatskoj njihovo djelovanje izazvalo potpuni haos i nezadovoljstvo.
Tako smo na stranicama Večernjeg lista, od 7. oktobra prošle godine pronašli ispovijest osobe koja je radila za takve agencije i javno priznala da su varali ljude, na način da im nisu govorili iznos dugovanja, već ih nagovarali da uplate najminimalnije što mogu. Tako su građani Hrvatske upadali u zamku, nesvjesni da se mogu žaliti na zastaru duga.
U slično smo se uvjerili uvidom u dopis našeg čitatelja, jer nigdje ne piše datum kada je upućena opomena, ali ni od kada datira dug po usluzi Telemacha.
Na stranici forum.hr nailazimo i na živa svjedočanstva onih kojima su utjerivači duga zagorčali život: “Ja sam prije sedam dana uplatio im 300 kuna za dug od 525 kuna, na kojim sam im poslao upit mailom do kad im moram to platiti… da bi me nazvali nakon 18-og i rekli kak mi je dug 700 kuna i kao da moram odmah uplatiti 300 i dogovorimo se do 23. da uplatim… uplatio sam odmah jel mi je taman bila plaća… da bi me jučer zvali nekoliko puta i poslali dva maila, zvao sam ih al bilo je zazeto pa sam im poslao mail di sam im sve po spisku…”.
Iako su nas u razgovoru i mail komunikaciji iz McGrath & Arthur uvjeravali da sve rade po zakonu i da su registrovani u skladu sa zakonskom praksom, iskustva iz Hrvatske pokazuju suprotno.
U tekstu od 29. augusta 2018. godine na stranicama Faktograf.hr objavljena je priča “Agencije za naplatu potraživanja – Vlada ne brine za zlostavljanje obitelji dužnika”.
“Neke od tih agencija već godinama djeluju na zakonski nedopustiv način, kršeći pravo na privatnost i Zakon o zaštiti osobnih podataka ne samo dužnika, nego i članova njihovih obitelji, gnjaveći ih u pokušaju da od njihovog srodnika naplate dug”, pisao je Faktograf, pozivajući se na Novi list.
U istom tekstu navodi se “U aprilu ove godine (2018. op.a.) agencija za naplatu potraživanja McGrath & Arthur dva dana zaredom nazivala je i slala poruke preko SMS-a autoru ovog članka da se javi kako bi razgovarali o dugu prema HT-u, iako nema nikakav odnos s tom kompanijom. Prije toga se neko iz agencije raspitivao po susjedstvu. Iz agencije su, nakon poziva, objasnili da njegov srodnik duguje HT-u 130 kuna i da je red da plati. Iako nema veze s dugom srodnika, što je agenciji i objašnjeno, ipak je bila upornija pa su nastavili nazivati i u narednim danima”.
Dakle nije sve po zakonu. Naprotiv, mnogo je toga nezakonitog i ne regularnog u djelovanju ovih agencija.
Tako na primjer na stranicama McGrath & Arthur navode da rade s dvije banke - Raiffeisen i UniCredit. A i sam direktor Bunjo nam je rekao da rade s bankama.
Kod Agencije za bankarstvo FBiH potražili smo odgovor na pitanja na koji način McGrath može djelovati i moraju li biti pod njihovim nadzorom.
“Članom 5. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine propisano da je Agencija, između ostalog, nadležna za izdavanje i oduzimanje dozvola za rad i drugih odgovarajućih akata subjektima bankarskog sistema kada je za to ovlaštena posebnim propisima kao i za superviziju poslovanja subjekata bankarskog sistema kada je za to ovlaštena posebnim propisima. Članom 2. istog Zakona je precizirano da su subjekti bankarskog sistema
banke, bankarske grupe, razvojne banke, mikrokreditne organizacije, leasing društva, faktoring društva, mjenjači i druge finansijske organizacije, za koje je zakonom propisano da posluju pod nadzorom Agencije. Saglasno odredbama Zakona o bankama („Službene novine Federacije BiH“, broj 27/17) Agencija je nadležna i za izdavanje saglasnosti bankama za kupoprodaju plasmana banke. Imajući u vidu naprijed navedeno, Agencija ne raspolaže podacima i informacijama o društvu McGrath & Arthur koje se, kako navodite, bavi poslovima naplate potraživanja”, glasio je odgovor.
Pitali smo i Agenciju za zaštitu ličnih podataka otkud jednoj stranoj kompaniji za utjerivanje dugova lični podaci bh. građana, ali su standardnim institucionalnim driblinzima izbjegli da odgovore.
Ipak, odgovor smo pronašli na stranici Faktor.ba.
Na stranici pomenutog medija, u tekstu “Ko je sve pristupao ličnim podacima građana: Na listi banke, vodovodi, ali i agencije za naplatu dugova”, bivši direktor Petar Kovačević otkriva da su među ostalim tu bile i banke, ali i druge organizacije.
Na listi se nalazi nekoliko agencija za utjerivanje dugova, a među njima i McGrath & Arthur. Ko i kako je dao ovoj slovačkoj utjerivačkoj agenciji pristup ličnim podacima bh. građana za sada će ostati nerazjašnjeno.
Ipak, očito je da su McGrath i slični, poput Hete, EOS Matrixa, nezakonitim kanalima dolazili do podataka građana.
Nekoliko sugovornika s kojima smo razgovarali na ovu temu su nam također iznijeli sumnju i da telekom operateri daju brojeve građana. Tako se dešavaju slučajevi da osoba danas promijeni broj telefona, a već sutra bude kontaktiran.
Istovremeno, skoro sve banke, naročito one strane, prilikom sklapanja ugovora s građanima kao jedan od obaveznih uvjeta poturaju “Saglasnost na korištenje ličnih podataka”. No o tome u sljedećem nastavku teksta.
Krajnje je vrijeme da se ova oblast stavi pod zakonske okvire, da se zaustavi predaja bh. građana lovcima na profit, koji protjeruju i za cvaju.
Nastavit će se....