Nadbiskup Vukšić na Uskrs u Sarajevu podsjetio na ratove, ubijanja i odgovornost pred Bogom

(Patria) - Središnje svečano euharistijsko slavlje na svetkovinu Uskrsa, u nedjelju 5. aprila 2026., u katedrali Srca Isusova u Sarajevu predvodio je vrhbosanski nadbiskup metropolit mons. Tomo Vukšić u zajedništvu s provincijalom Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravkom Dadićem i rektorom katedrale i kanonikom preč. Markom Zubakom te desetoricom svećenika.

U slavlju je sudjelovala mnogobrojna vjernička zajednica, među kojima i redovnice raznih družbi, kao i vjernici pristigli iz različitih krajeva kako bi u sarajevskoj prvostolnici proslavili najveći kršćanski blagdan – Uskrs.

Na početku misnog slavlja, nakon ulazne uskrsne popijevke, nadbiskup Vukšić uputio je uskrsni pozdrav okupljenima, potaknuvši ih na zahvalno sjećanje na otajstvo Kristova uskrsnuća te na osobnu duhovnu obnovu.

U prigodnoj homiliji nadbiskup je istaknuo kako je svetkovina Uskrsa blagdan kojim se kršćanska zajednica sa zahvalnošću spominje jutra kada je Marija Magdalena, prvoga dana u tjednu, rano ujutro, još za mraka, došla na Isusov grob i opazila da je kamen s groba uklonjen. Pojasnio je kako razumijevanje židovskog obilježavanja Šabata dodatno rasvjetljuje evanđeoski izvještaj, budući da Isusovi učenici, zbog propisa i straha, nisu mogli ranije doći na grob.

Govoreći o značenju praznog groba, naglasio je kako je kamen na grobnici u tadašnjoj predaji označavao konačnu pobjedu smrti, dok njegov pomak označava posve suprotnu stvarnost – objavu pobjede života nad smrću.

„Kamen, postavljen na ulaz u grobnicu, u ondašnjoj tradiciji imao je značenje konačne pobjede smrti i nemoći izlaska pokojnika. No, pomaknuti kamen rano ujutro prvoga dana u tjednu imao je posvema drukčije značenje: pokazao je prazan Isusov grob koji postaje otvoren zato da bi drugi vidjeli da je prazan, čime je naznačena i svim ljudima naviještena pobjeda života nad smrću“, kazao je nadbiskup.

U nastavku je podsjetio na biblijski izvještaj o stvaranju čovjeka kao slike Božje, naglasivši dostojanstvo ljudske osobe koja u sebi nosi Božji odraz. Istodobno je upozorio kako se čovjek neposluhom udaljio od Boga, ali da je po Kristovu uskrsnuću otvoren put pomirenja. Pozivajući se na nauk apostola Pavla, istaknuo je kako je Krist „novi čovjek“, „duh životvorni“, koji omogućuje prijelaz iz smrti u život i ponovno približavanje Bogu.

„Uskrsnuli Krist je novi čovjek. On je novi čovjek jer je živa i djelatna slika Božja. Do kraja i posvema. Isus je novi čovjek jer je On prvi čovjek na nov način i po toj svojoj novosti Isus je na početku novoga duhovnog potomstva. Slika Božja, koja se ostvarila u Isusu Kristu, posvema nadilazi onu koja je opisana u Knjizi postanka“, naglasio je nadbiskup, dodajući kako je temeljna svrha Kristova djela spasenja da „ljudi život imaju, u izobilju da ga imaju“.

Istaknuo je također kako vječni život započinje već na zemlji te je čovjek pozvan od svoga života učiniti „predvorje raja“, živeći u službi života – kako vremenitoga tako i vječnoga.

Govoreći o uskrsnom daru mira, nadbiskup je podsjetio na Isusove riječi učenicima: „Mir vama“, naglasivši kako taj mir nije tek odsutnost sukoba, nego duboki dar koji dolazi iz Božjega srca i koji liječi rane, nadvladava strah i otvara čovjeka drugima.

"Kad se Isus nakon uskrsnuća ukazao svojim učenicima pozdravio ih je riječima: 'Mir vama!' (Iv 20,19). Zaželio im je mir koji je uvijek ponajprije u službi života, a potom također u službi svakog čovjekova napretka, sigurnosti, zadovoljstva i radosti. Mir je čak i osnovna pretpostavka svega toga. Neposredno prije svoje muke i uskrsnuća, u posljednjem govoru, koji je uputio svojim učenicima, Isus im je kazao da im svoj mir daje i ostavlja (usp. Iv 14,27), a sada kod prvog ukazanja tim mirom ih blagoslivlja i pozdravlja. Darovao im ga je i ostavio kao blagoslov njima samima i kao zadaću u odnosu prema drugim ljudima i svijetu. Spomenuti Isusov pozdrav: 'Mir vama!' nije tek riječ utjehe u času straha i nesigurnosti, nego dar koji dolazi izravno iz Božjega srca. Kristov mir nije samo puka odsutnost sukoba ni prolazna ravnoteža moći među ljudima. To je duboki mir srca pomirenoga s Bogom, mir koji liječi rane, nadvladava strah i otvara čovjeka bratu čovjeku. Takav mir, utemeljen na pobjedi ljubavi nad grijehom, postaje snaga novoga života i jedini čvrsti temelj svake istinske nade", istaknuo je nadbiskup.

U kontekstu suvremenih globalnih prilika upozorio je na brojna ratna stradanja, podsjetivši kako se u svijetu trenutačno vodi između 50 i 60 sukoba, uključujući i tzv. „zaboravljene“ ratove. Uz ratove, istaknuo je i druge prijetnje životu i dostojanstvu čovjeka, poput ubojstva nerođene djece, stradanja migranata i izbjeglica, trgovine ljudima te nepravdi koje pogađaju najranjivije skupine društva.

„Sve su to različiti načini nasrtaja na ljudski život ili na njegovo dostojanstvo. Oni su svi protivni Isusovu pravilu ljubavi i nikako nisu u skladu s naukom Crkve o pravu svakoga čovjeka na život i dostojanstvo“, upozorio je nadbiskup.

Naglasio je kako Kristovo uskrsnuće jasno poručuje da je Bog na strani života te da nagrađuje one koji ga čuvaju, dok osuđuje one koji ga ugrožavaju. „Mnogi imaju moć započeti sukobe, no Isus nam danas poručuje da su najmoćniji oni koji su spremni završiti ih. Istina je također da mnogi imaju moć potaknuti nasilje ali, naspram tomu, Isusov je nauk da su od njih mnogo moćniji koji čuvaju i grade mir i štite život.“, kazao je.

Homiliju je zaključio poticajem na osobnu odgovornost pred Bogom, podsjetivši kako će svaki čovjek morati dati odgovor za način na koji je koristio svoj život, moć i povjerene zadaće.

Na kraju svete mise nadbiskup Vukšić svima nazočnima, doista raskajanima, ispovjeđenima i okrijepljenima svetom pričešću podijelio je blagoslov s potpunim oprostom

Liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni mješoviti zbor “Josip Stadler“, a asistirali su bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa pod ravnanjem rektora VBS-a preč. Ivana Rake, objavila je Katolička tiskovna agencija.