Katolici danas slave Uskrs, a evo i zašto se datum pomjera

Uskrs je jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, ali i jedan od rijetkih koji svake godine dolazi u drugačijem terminu.

Dok su mnogi blagdani vezani uz tačno određeni datum, Uskrs "putuje" kroz kalendar, ponekad pada već krajem marta, a ponekad tek pred kraj aprila. Iako se to na prvi pogled čini zbunjujuće, iza svega stoji vrlo precizan sistem koji se oblikovao kroz stoljeća.

Pravilo koje određuje datum Uskrsa uspostavljeno je još u 4. stoljeću i temelji se na zanimljivoj kombinaciji astronomije i tradicije.

Uskrs se slavi prve nedjelje nakon prvog punog Mjeseca koji dolazi nakon proljetne ravnodnevice, što znači da su u njegovom izračunu ključna dva elementa: Sunce koje označava početak proljeća i Mjesec koji određuje svoj puni ciklus.

Proljetna ravnodnevnica pritom se fiksno uzima kao 21. marta, iako se u stvarnosti može dogoditi dan ranije ili kasnije, no za potrebe izračuna koristi se taj ustaljeni datum.

Nakon nje čeka se prvi puni Mjesec, a zatim i prva nedjelja koja slijedi, što u konačnici određuje tačan dan slavljenja.

Upravo zbog takvog načina računanja Uskrs nema stalni datum u kalendaru, već može pasti bilo kada između 22. marta i 25. aprila, što ga čini jednim od najzanimljivijih i najspecifičnijih blagdana u godini.

Ovakav način određivanja datuma ima duboke historijske i religijske korijene. Uskrs je povezan s događajem uskrsnuća Isusa Krista, koji se prema evanđeljima dogodio nakon židovske Pashe.

Pasha se određuje prema lunarnom kalendaru, odnosno prema fazama Mjeseca. Kako bi zadržali povezanost s tim blagdanom, ali i uveli red u slavljenje, rani kršćani odlučili su kombinirati solarni i lunarni sustav.

Na Prvi nicejski sabor donesena je odluka da se Uskrs slavi prema jedinstvenom pravilu, kako bi svi kršćani isti dan obilježavali taj blagdan. Prije toga su postojale razlike među zajednicama.

Ako ste ikada primijetili da katolici i pravoslavci često ne slave Uskrs istog dana, razlog leži u kalendarima. Zapadne crkve koriste gregorijanski kalendar, dok mnoge istočne crkve koriste julijanski kalendar za izračun blagdana.

Razlika između ta dva kalendara danas iznosi 13 dana, što uz dodatna pravila dovodi do toga da pravoslavni Uskrs često dolazi kasnije, iako se temelji na istom principu, piše Putni Kofer.