SUKOB NA BLISKOM ISTOKU Rastu cijene u Evropi, hoće li se mijenjati kamatne stope?

Rat u Iranu počinje se prelijevati i na novčanike europskih potrošača, a dužnosnici Europske centralne banke i čelnici EU-a suočavaju se s teškim odlukama nakon što su novi podaci pokazali zabrinjavajući rast cijena. Inflacija u eurozoni u martu je skočila na najviši nivo u više od godinu dana, potaknuta naglim poskupljenjem goriva koje je direktna posljedica sukoba koji je blokirao ključni svjetski pomorski put, piše Politico.

Novi podaci ističu dilemu pred kojom se nalaze predsjednica ECB-a Christine Lagarde i njene kolege. Viša inflacija mogla bi zahtijevati podizanje kamatnih stopa, no takav bi potez dodatno pogoršao ekonomske probleme uzrokovane višim troškovima energije.

S paralelnom dilemom suočavaju se i vlade širom Europe, gdje su cijene energenata već dosegle iznimno visok nivo. Malo koja država može priuštiti izdašne subvencije kakve su se dijelile 2022. godine, kada je posljednji put zabilježen nagli skok cijena energije.

Prema podacima koje je danas objavio Eurostat, statistički ured EU-a, potrošačke cijene u martu porasle su za 1,2 posto na mjesečnom nivou te 2,5 posto u odnosu na isti mjesec lani. To je značajno ubrzanje u odnosu na 1,9 posto iz februara i oštar zaokret od prošlogodišnjeg trenda, kada se inflacija kretala blizu ciljanog nivoa ECB-a od 2 posto.

Cjelokupan rast posljedica je skoka cijena energenata, što pokazuje kojom su brzinom trgovci gorivom prevalili rast svjetskih cijena nafte na krajnje potrošače. S druge strane, temeljna inflacija, koja isključuje promjenljive cijene energije i hrane, zabilježila je blago usporavanje.

Analitičar Berenberg banke Felix Schmidt procjenjuje da će inflacija u nadolazećim mjesecima dosegnuti vrhunac iznad 3 posto, a mogla bi porasti i "znatno iznad 4 posto" ako sukob dodatno eskalira. Naime, što rat duže traje, to je veća vjerovatnost da će se skok cijena nafte i plina odraziti na cijene svih ostalih dobara i usluga.

Dužnosnici ECB-a istakli su da neće žuriti s podizanjem kamatnih stopa kao odgovor na takozvane "šokove na strani ponude" na koje ne može utjecati.

Upravno vijeće ECB-a, koje donosi ključne odluke, sastaje se sljedeći put 30. aprila.

Većina analitičara očekuje da će ključna kamatna stopa na depozite ostati na sadašnjem nivou od 2 posto, na kojoj je od juna prošle godine. Međutim, ako ne dođe do brzog rješenja sukoba, očekuje se da će Banka do kraja godine barem jednom zaoštriti monetarnu politiku.