Energetska nezavisnost počinje kod kuće: Šta nas uči kriza oko Hormuza?

Piše: Senad Šepić, osnivač Sarajevo Energy Foruma, vodećeg energetskog skupa u regiji

Dok svijet prati nova zaoštravanja na Bliskom istoku i potencijalne poremećaje u zoni Hormuškog moreuza, ponovo se otvara staro, ali nikad riješeno pitanje – koliko zapravo kontrolišemo vlastitu energiju?

Odgovor je prilično neugodan: vrlo malo.

Kroz Hormuz prolazi više od petine globalne nafte. To znači da svaka politička ili sigurnosna kriza na tom prostoru gotovo trenutno postaje i naša kriza – kroz rast cijena goriva, inflaciju i dodatni pritisak na ekonomiju. Bosna i Hercegovina tu nema nikakav utjecaj, ali itekako osjeti posljedice.

Ovisnost koju skupo plaćamo

Naš transportni sistem je gotovo u potpunosti vezan za fosilna goriva. To nije samo tehničko pitanje, nego pitanje ekonomske sigurnosti.

Kada cijene nafte rastu, rastu i troškovi života, rastu i cijene roba i usluga i smanjuje se konkurentnost privrede.

Drugim riječima, svaka globalna kriza automatski postaje lokalni problem.

U takvom sistemu nema stabilnosti – samo stalna neizvjesnost.

Elektrifikacija kao odgovor, ne kao trend

Često se električna vozila i solarni paneli posmatraju kao dio “zelene agende”. Međutim, aktuelni globalni kontekst pokazuje da se radi o mnogo dubljoj stvari – pitanju nezavisnosti.

Kombinacija vlastite proizvodnje električne energije i električnog vozila prvi put omogućava građanima i kompanijama da izađu iz začaranog kruga ovisnosti o uvoznim energentima.

To u praksi znači energija proizvedena na vlastitom krovu, mobilnost koja ne zavisi od globalnih tržišta i troškovi koji su predvidivi i dugoročno stabilni.

To nije ideologija – to je racionalan odgovor na nestabilno okruženje.

Cijena: kratkoročna percepcija vs dugoročna realnost

Argument da su električna vozila skupa često se koristi bez šireg konteksta.

Klasično vozilo može biti nešto jeftinije na početku, ali:

1. cijena goriva je potpuno nepredvidiva
2. troškovi održavanja su visoki
3. ukupni trošak raste s vremenom

Kod električnih vozila:

1. energija je jeftinija i stabilnija
2. održavanje minimalno
3. u kombinaciji sa vlastitim solarnim sistemom, trošak vožnje može biti gotovo zanemariv

U scenarijima poput krize u Hormuzu, razlika postaje još izraženija – jer tada fosilni sistem pokazuje svu svoju ranjivost.

Mit o nepraktičnosti

Jedan od ključnih razloga sporijeg prihvatanja električnih vozila je percepcija da su nepraktična. Međutim, realnost je drugačija.

Većina dnevnih vožnji u BiH je unutar 30 do 50 kilometara – što električna vozila pokrivaju bez ikakvih problema. Punjenje kod kuće rješava najveći dio potreba, dok se infrastruktura za javno punjenje kontinuirano razvija.

Paradoksalno, upravo u kriznim situacijama električna vozila postaju praktičnija opcija. Dok gorivo može postati skupo ili nedostupno, električna energija se proizvodi lokalno i iz više izvora.

U kombinaciji sa solarnim panelima, korisnik dobija ono što je danas najvrjednije – kontrolu.

Vrijeme za promjenu paradigme

Energetska tranzicija se često predstavlja kao dugoročan proces. Međutim, geopolitičke okolnosti pokazuju da se ona ubrzava – ne zbog politike, nego zbog realnosti.

Sistem zasnovan na uvozu fosilnih goriva je centraliziran, podložan krizama i izvan je naše kontrole.

S druge strane, decentralizirana proizvodnja energije i električna mobilnost nude nam veću otpornost, ekonomsku stabilnost i stvarnu nezavisnost.

Zato pitanje više nije da li trebamo preći na ovaj model, nego koliko brzo.

I dodatno šta možemo lično mi uraditi kad već institucije ne djeluju proaktivno je da shvatimo da energetska nezavisnost ne počinje na državnom nivou. Ona počinje na krovu naše kuće – i u našoj garaži.

A koji su trendovi u razvoju ove industrije i kako elektromobilnost podiže našu vlastitu i poslovnu poziciju na viši nivo, saznajte i na Trećoj EV WEEK konferenciji i sajmu električnih i hibridnih vozila koji će se održati 28-29. aprila u Sarajevu. Više o ovom događaju pratite na stranici www.ev-week.ba