Američko-izraelski rat protiv Irana: Pokušaj crtanja energetske mape Bliskog istoka i svijeta

Piše: Armin SIjamić

Prošle su tri sedmice od kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran. Američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu su ovih dana na ovaj rat bacili novo svjetlo, a Iran pokazao da je spreman igrati i takvu igru.

Moderna historija Bliskog istoka je i historija borbe za kontrolu energenata. Bilo da su svoj uticaj projektovali Zapad ili Moskva uvijek su jedan od glavnih razloga nafta i prirodni gas. Takva politika je odnijela milione života, stvorila i uništavala države i kako se čini tome nije došao kraj.

Jedna od teorija kaže da je kraj režima Bashara al-Assada počeo s njegovim odbijanjem ponude iz Washingtona da se nafta i gas preko Sirije, iz Perzijskog zaljeva, transportuje do Mediterana i Evrope, a što bi značilo da se Damask mora odreći iranskog i ruskog uticaja. Assad je ponudu odbio i izgubio rat u kojem su na razne načine učestvovale brojne države.

Govoreći o Iranu ovakva teorija također je primjenljiva. Naime, Iran ima energente i kontroliše Hormuški moreuz kroz koji prolazi oko dvadeset posto svjetske nafte i ukapljenog gasa. To znači da Iran, a shodno tome i Rusija i Kina, imaju polugu koju mogu koristiti protiv Washingtona i njegovih arapskih i drugih saveznika. U konačnici, ako se svijet bude dijelio u blokove, okupljajući se oko velikih sila kakve su SAD, Kina i Rusija, to znači prednost u pristupu resursima.

Trump i nafta

Pomenuti Assad je jednom prilikom rekao da je Trump najbolji američki predsjednik ikada. Kada je Trump poslao američku vojsku da zauzme sirijska naftna polja i to javno priznao, Assad je ironično pohvalio njegovu iskrenost i svom neprijatelju dao ovu laskavu titulu.

Trump svoju žeđ za naftom nije krio ni na drugim mjestima i ovih dana slično je govorio o iranskoj nafti i gasu. Od Venecuele je uzeo naftu, ili kako on to kaže „vratio“, objašnjavajući da je to američka nafta, čime je želio ojačati američke naftne kompanije i potisnuti kineske.

http://nap.ba/qpost/405134

Nastavak Trumpove borbe za venecuelansku naftu i Madurovi izbori u utrci protiv samog sebe

Piše: Armin SijamićU nedjelju su građani Venecuele izašli na parlamentarne i lokalne izbore. Važnije od toga, američki predsjednik Donald Trump naredio je naftnoj kompaniji Chevron da se povuče iz Venecuele, iako iz kompanije upozoravaju da nj

Osam dana ranije Trumpova vojna intervencija desila se i u Nigeriji, također bogatoj naftom, gdje je navodno štitio ugrožene kršćane. U toj afričkoj državi napao je za katolički Božić grupe koje su, kako je rekao, povezane s ISIL-om. Poruka nigerijskim vlastima bila je jasna, jer je ta afrička država, baš kao i neke druge u Africi, jedna od onih na koju Kina računa u nabavci nafte.

Malo nakon Božića, novi momenat koji se ne može zanemariti ako se posmatra borba velikih sila za kontrolu energenata. Izrael je priznao Somaliland kao nezavisnu državu, a koja ima izlaz na more blizu strateški važnog prolaza Bab el-Mandeb kojeg su proiranski jemenski Husi efektivno zatvorili zbog rata u Pojasu Gaze i kroz Crveno more puštali ruske i kineske brodove.

http://nap.ba/qpost/403457/Trumpovo-primirje-s-Husima-Uvod-u-kraj-rata-na-Bliskom-istoku-ili-predah-pred-novu-rundu

Trumpovo primirje s Husima: Uvod u kraj rata na Bliskom istoku ili predah pred novu rundu?

Piše: Armin SijamićProšle sedmice, bez najava, prvo Oman, zatim Sjedinjene Američke Države i potom Husi, objavili su kraj učešća američke vojske u borbama pred obalama Jemena. Paralelno s tim američki predsjednik Donald Trump govorio je o k

Zadnjeg dana februara na red je došao i Hormuški moreuz, odnosno napad na Iran, ogrnut i u vjerski rat, strah od iranske nuklearne bombe i balističke prijetnje čak i Sjedinjenim Državama, nakon što je Teheran po istoj američkoj matrici bio prijetnja evropskim državama i što je dovelo do toga da Washington izgradi antiraketni štit uz ruske granice.

http://nap.ba/qpost/441836

Trumpov napad na Iran po želji i volji Netanyahua

Piše: Armin SijamićNapad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran posljednjeg dana prošlog mjeseca događaj je nakon kojeg Bliski istok više nikada neće biti isti.U petak je omanski šef diplomatije Badr Albusaidi, koji je bio posrednik

Trump je ovim manevrima pokušao da ovlada sa što više nafte i gasa i Kinu ostavi bez energenata. Koraci ka tome cilju bili su disciplinovanje Nigerije, ohrabrivanje stvaranja države na teritoriji Somalije, otmica venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura i pokušaj rušenja vlasti u Iranu.

Iran i nafta

Objašnjavajući Amerikancima posljedice zatvaranja Hormuškog moreuza od strane Irana i skok cijena goriva, Trump je rekao da takav potez niko nije očekivao. U Trumpove riječi nije povjerovao niko ko je znao bilo šta o Iranu i ko je pratio šta se dešava u toj državi posljednjih mjeseci. Naime, analitičari su govorili da će se upravo to desiti i to je na koncu rečeno više puta iz samog Teherana.

Trump je potpuno bio toga svjestan, uprkos ovakvim izjavama. Kada je Iran zatvorio Hormuški moreuz u američko-izraelskom bombardovanju pogođen je depo s gorivom u Teheranu i gradu je prijetila ekološka katastrofa. Crni oblaci nadvili su se nad gradom, a snimke pokazivale ulice koje doslovno gore, jer je plamen pratio gorivo koje se razlijevalo. Potom je Trump prijetio da će bombardovati ostrvo Kharg s kojeg Iran svoju naftu šalje u svijet.

U srijedu navečer oštećen je dio iranskih kapaciteta za crpljenje prirodnog gasa, a Trump je u objavi na društvenim mrežama za taj čin optužio Izrael i rekao da o tome nije bio obavješten. U uzvratnim napadima Irana jučer su pogođene najveća izraelska rafinerija nafte, naftna i gasna infrastruktura u Kataru, Saudijskoj Arabiji i drugdje, baš kako je Teheran obećao ako njegova energetska infrastruktura bude meta.

Istog dana cijene nafte su opet porasle, a arapske države došle u situaciju da traže odobrenje Irana da izvoze naftu i gas kroz Hormuški moreuz. Mediji su izvijestili da je Teheran do sada dozvolio tankerima povezanim s Turskom, Kinom, Indijom, Pakistanom i Irakom da plove kroz Hormuški moreuz i da Iran prodaje svoju naftu i gas. Dakle, sada Iran odlučuje ko može doći do nafte i gasa u Perzijskom zaljevu.

Ovakav odgovor Irana natjerao je Trumpa da obeća privremeno ukidanje sankcija na naftu iz Rusije, kako bi se smanjila cijena na svjetskom tržištu. A jučer je američki ministar finansija Scott Bessent, što niko nije očekivao, najavio da Washington možda ukine sankcije i na dio iranske nafte iz istog razloga kao u slučaju ruske nafte.

Crtanje mapa

Ako Iran istraje s ovakvom politikom doći će do povećanja cijene energenata u najvećem dijelu svijeta i shodno tome do blaže ili snažnije ekonomske krize. Na to su Trumpa i bivše američke predsjednike upozorili svi koji poznaju Iran. Naprosto, država koja ratuje za svoj opstanak protiv nuklearnih sila i suočava se s teškim sankcijama, iskoristiće svaki alat koji ima na raspolaganju.

Da bi promijenio stanje na terenu Trump je poduzeo razne aktivnosti. Više puta je ponovio da je uništio Iran, iransku vojsku i mornaricu, zaprijetio novim napadima i slanjem marinaca te na koncu počeo da okuplja koaliciju država koje bi izvršile deblokadu Hormuškog moreuza. Odziv je bio toliko slab da se Trump kritički osvrnuo na budućnost NATO-a i na odnose sa saveznicima.

Jučer je i Netanyahu dao svoj doprinos ovom pitanju - u obraćanju za koje mnogi na društvenim mrežama tvrde da je plod rada vještačke inteligencije i da je izraelski premijer zapravo mrtav. Predložio je da se gradi naftovod iz Perzijskog zaljeva, preko Arapskog poluostrva, do Izraela.

Ovaj prijedlog nije novost, jer se uklapa u ranije planove ove vrste, kao dio velike igre trgovačkih koridora koji bi prolazili kroz Iran i Saudijsku Arabiju, ka Rusiji ili Izraelu i Evropi.

http://nap.ba/qpost/316512

Koridor koji bi trebao povezati Evropu i Indiju mogao bi dodatno udaljiti svjetske sile

Piše: Armin SijamićNa samitu G20 koji je održan u Indiji početkom ovoga mjeseca obznanjena je ideja o uspostavljanju ekonomskog koridora koji će povezati najmnogoljudniju zemlju svijeta, preko Bliskog istoka, sa Evropom. Iako još uvijek nije ja

Međutim, ova izjava važna je iz više razloga, posebno ako se ima na umu Trumpova tvrdnja da je Izrael gađao iransku energetsku infrastrukturu bez konsultacija s njim. Prvo, jer Izrael smatra da se treba povezivati i s arapskim državama koje ga ne priznaju i to protiv interesa Irana. Drugo, što bi gradnja takve energetske mreže značila da je sadašnja iranska vlast pobijedila i svrstala se u drugi blok u odnosu na Zapad. U konačnici, to bilo efektivno crtanje mapa u novom multipolarnom svijetu kojeg zagovaraju Rusija, Kina, Brazil, Indija, Iran i drugi.

http://nap.ba/qpost/442753

Američko-izraelski napad na Iran: Da li Rusija i Kina pomažu svog saveznika?

Piše: Armin SijamićDvanaest dana je prošlo od početka američko-izraelskog napada na Iran. Kao i kod prethodnih napada na ovu državu, mnogi se pitaju da li Rusija i Kina pomažu svog saveznika.Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da zad

Ako SAD, Izrael i Iran nastave s ovakvom politikom i ne bude jasnog poraza jedne od strana u bliskoj budućnosti, rat bi mogao ličiti na onaj u Ukrajini, gdje Washington i Moskva nastoje povući crtu razgraničenja dva različita svijeta. Na Bliskom istoku to bi značilo da su neke države, male i slabe, dovedene pred svršen čin i žrtvovane u ime energetskih interesa velikih sila.

http://nap.ba/qpost/443137

Američko-izraelski rat protiv Irana: Nova bliskoistočna savezništva i novi poredak su na pomolu

Piše: Armin SijamićProšle su samo dvije sedmice od kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran. Međutim, i to je bilo dovoljno da neke bliskoistočne države budu stavljene pred nove izazove.Samo nekoliko dana prije nego što će Iz