Hoće li američke naftne kompanije biti veliki dobitnici zbog rata s Iranom?

(Patria) - Cijene energije su dramatično porasle otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napad na Iran u subotu, a to će gotovo sigurno rezultirati većim profitom, javlja AFP.

Ipak, ostaje pitanje da li novi rat na Bliskom istoku dovodi do povećanih ulaganja u naftna polja.

Geopolitičke krize povećavaju profit naftne industrije ako poremećaj u snabdijevanju uzrokuje nagli porast cijena roba. To se dogodilo nakon što je Rusija napala Ukrajinu.
U trećem kvartalu 2022. godine, ExxonMobil i Chevron prijavili su profit od preko trideset milijardi dolara. Rezultate je potaknuo nagli porast cijena sirove nafte i prirodnog gasa.

Fjučersi nafte Brent nakratko su porasli iznad 85 dolara po barelu u utorak, dok su cijene prirodnog gasa u Evropi dostigle najviši nivo od 2023. godine.

Povećanja pokazuju reakciju tržišta na efektivno zatvaranje Hormuškog moreuza, plovnog puta koji čini oko dvadeset posto globalnih zaliha sirove nafte. Skok na tržištu prirodnog gasa posljedica je obustave proizvodnje tečnog prirodnog gasa (LNG) od strane kompanije QatarEnergy.

„Svakako, proizvođači imaju koristi kada cijene ovako porastu“, rekao je John Kilduff iz Again Capitala. „Ovo će definitivno pomoći njihovom profitu.“

Hoće li američke kompanije investirati u proizvodnju više nafte i prirodnog gasa?

Analitičari energetske industrije ne očekuju da će kompanije bušiti više bušotina ili povećavati kapitalne budžete, osim ako ne zaključe da će prekidi biti dugotrajni. Ulaganja u projekte koji se ne pokreću mjesecima ili godinama zahtijevaju povjerenje da će cijene ostati visoke.

„Ono što bi američke kompanije trebale vidjeti bila bi održivo viša cijena“, rekao je Dan Pickering iz Pickering Energy partnera u Houstonu, koji smatra da bi cijene nafte mogle dostići 100 dolara po barelu ako Hormuški moreuz ostane prazan tokom značajnog perioda. Ali tako dug prekid je daleko od sigurne stvari.

Predsjednik Donald Trump, koji je upoznat s političkim implikacijama cijena benzina uoči međuizbora, izjavio je jučer da će američka mornarica po potrebi pratiti tankere za naftu kroz Hormuški tjesnac i naredio Washingtonu da osigura osiguranje za brodove.

Objava je izazvala blagi pad cijena nafte, koje su završile ispod najviših nivoa na današnjoj sesiji.

Cijene nafte mogle bi se dodatno smanjiti ako SAD, Kina i druge zemlje iskoriste hitne zalihe, rekao je Ken Medlock, saradnik Baker instituta za javnu politiku na Univerzitetu Rice u Houstonu.

Fjučers tržišta trenutno pokazuju postepeno smanjenje cijena nafte u drugoj polovini 2026. godine, što implicira da „tržište to vidi kao kratkoročni“ poremećaj, rekao je Medlock.

Koliko bi mogla porasti opskrba energijom u SAD-u i gdje bi išla ulaganja?

Dok je američka energetska industrija spremna da profitira od prekida u snabdijevanju naftom i gasom na Bliskom istoku, Sjedinjene Države „ne mogu jednostavno 'okrenuti prekidač' da bi zamijenile velike, iznenadne prekide na Bliskom istoku“, rekao je Brian Kessens, portfolio menadžer u Tortoise Capitalu.

Neki elementi naftne industrije već su profitirali od previranja. Kessens je rekao da su rafinisani proizvodi, dislocirani zbog prekida u Hormuzu, povećali profitne marže rafinerija na obali Meksičkog zaljeva.

Ostali kratkoročni dobitnici uključuju izvoznike LNG-a koji nemaju ugovorom osiguran kapacitet.

Uprkos tome, „značajna dodatna ponuda obično zahtijeva mjesece do godine“, rekao je Kessens.

Među potencijalnim kandidatima za uzvodne naftne i gasne eksploatacije, analitičari su rekli da bi najvjerovatniji izbor za dodatna ulaganja bila nalazišta škriljevca poput Permskog bazena u SAD-u, gdje su naftne kompanije već aktivne i koja imaju kraći rok otplate u poređenju s drugim potencijalima.

„Fokus bi bio na aktivnostima kratkog ciklusa i brzih rezultata. Američki škriljevci, možda malo Venecuele“, rekao je Pickering. „Zatim bi se prešlo na dugoročne projekte poput istraživanja i priobalnih projekata.“