Otvoreno pismo 'Čuvara Bosne' o Južnoj interkonekciji: Ključna pitanja bez odgovora pred zastupnicima FBiH

(Patria) - Udruženje “Čuvari Bosne” uputilo je otvoreno pismo predsjednicima klubova stranaka u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, izražavajući ozbiljnu zabrinutost povodom predloženih izmjena i dopuna Zakona o Južnoj interkonekciji.

U svom obraćanju zastupnicima, “Čuvari Bosne” naglašavaju da su predložene izmjene otvorile niz važnih pitanja koja se odnose na njihovu opravdanost, transparentnost procesa donošenja, kao i moguće dugoročne posljedice po energetski sistem, suverenitet i ekonomske interese Federacije Bosne i Hercegovine.

Ističemo da se ovo pitanje pojavljuje u trenutku kada energetska sigurnost postaje jedno od ključnih strateških pitanja, ne samo na regionalnom nego i na globalnom nivou. Upravo zbog toga, smatramo da donošenje ovako važnih zakonskih rješenja mora biti zasnovano na punoj odgovornosti, uz uvažavanje stručne javnosti i u interesu svih građana.

“Čuvari Bosne” pozivaju zastupnike da prije donošenja odluke o predloženim izmjenama Zakona postave ključna pitanja, te da na osnovu objektivnih i transparentnih odgovora procijene da li predloženo rješenje zaista donosi korist državi, entitetu, kantonima i građanima, ili otvara prostor za potencijalno štetne posljedice.

U saopćenju se dodatno naglašava da, iako Južna interkonekcija predstavlja strateški važan projekat za Bosnu i Hercegovinu, nijedan projekat ne smije imati prioritet iznad interesa države. Udruženje upozorava da, prema mišljenju dijela stručne javnosti, postoje indicije da se ovom projektu sve češće pripisuje karakter koji nadilazi državne interese, što zahtijeva dodatni oprez i odgovorno postupanje svih donosilaca odluka.

Udruženje “Čuvari Bosne” poručuje da će nastaviti aktivno pratiti ovaj proces i insistirati na transparentnosti, odgovornosti i zaštiti javnog interesa.

PITANJA

Zašto se odustalo od koncepta da BH-Gas realizuje investiciju? Da li je DraganČović toliko politički utjecajan da se sve bošnjačke/bosanske stranke povinuju tom zahtjevu?

Transport gasa predstavlja javnu uslugu, kao što je to slučaj sa Elektroprijenosom BiH. Zašto se ta djelatnost sada prepušta privatnoj kompaniji bez referenci u gasnom sektoru?

Ugovor koji treba biti potpisan u roku od 30 dana – da li će biti riječ o koncesiji, javno-privatnom partnerstvu ili nekom trećem modelu? Važeći zakon ne daje odgovore na ova pitanja.

Zašto se usvajaju izmjene i dopune zakona bez prethodno urađene studije izvodljivosti, koja bi obuhvatila procjenu troškova, cijenu gasa, kao i projekciju cijene električne energije (kWh) iz termoelektrana?

Zašto se predlaže zakon kojim se imenuje konkretna privatna firma? Da li se time stvara opasan pravni presedan?

Zašto se državna zemljišta na trasi gasovoda praktično ustupaju bez naknade, i to zemljišta koja su pod zabranom raspolaganja? Da li se i ovdje pravi pravni presedan?

Da li će ubuduće svaki privatni projekat moći biti realiziran na isti način – kroz zakon, uz direktno dodjeljivanje zemljišta?

Ako se zakon odnosi na konkretnu privatnu kompaniju, da li se time narušavaju pravila konkurencije? Zašto se ne omogući drugim etabliranim kompanijama da se prijave i učestvuju u izgradnji gasovoda?

Kakvo će biti osiguranje za kredit koji će obezbijediti AAFS? Ovo pitanje mora biti jasno definisano u zaključcima koji prate zakon, jer se ne smije dozvoliti da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine garantuje kredit svojom imovinom ili budžetom.

Zašto je gasovod Kladanj–Tuzla uključen u zakon kada nema direktne veze s projektom Južne interkonekcije? Taj projekat može realizovati i BH-Gas.

Da li će i dionica Posušje - Novi Travnik biti dvosmjerna?

Zašto se uopšte vrše izmjene trenutno važećeg Zakona o interkonekciji Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske? Da li su te izmjene nužne?

Kakav uticaj može imati ova investicija na problem upravljanja državnom imovinom?

Kome će se nakon isteka koncesije (koja se u zakonu i ne spominje) predati gasovod na upravljanje? BH Gasu, Čovićevoj firmi ili firmi A.G. Kabirija?