(Patria) - Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nema namjeru rješavati pitanje državne imovine, već je pozvao Komisiju za državnu imovinu i Vijeće ministara BiH da donesu potrebne odluke i riješe pitanja imovine i investicija koje su blokirane.
“Imamo odluke Ustavnog suda BiH koji je nekoliko puta zatražio da država na svom nivou donese rješenje za to pitanje. Ja se isto pitam zašto se nisu uzele u obzir mogućnosti koje se nude i odlukom Pedija Ešdauna, a i u mojoj odluci. Pedi Ešdaun je u svojoj odluci rekao da ukoliko postoji javna potreba, odnosno potreba za građane, može se napraviti izuzetak, ukoliko se radi o državnoj imovini koja se u tom slučaju može koristiti u javne svrhe. Moje pitanje je zašto se ne formira Komisija koja će odlučivati šta može biti izuzetak i time će se smanjiti pritisak na gradonačelnike i općine. U dosta slučajeva oni ne znaju šta da rade po pitanju nekih infrastrukturnih porojekata, industrije. To se može uraditi bez ikakvih izmjena zakona nego samo uz saglasnost Vijeća ministara BiH. Gdje je Vijeće ministara u ovome svemu u ovim godinama koje su iza nas”, kazao je Schmidt u petak na FACE TV.
Treba podsjetiti da je Komisija za državnu imovinu osnovana Odlukom o osnivanju Komisije za državnu imovinu krajem 2004. godine, a izmjenu Odluke o osnivanju koja se odnosi na sastav Vijeće ministara BiH donijelo je 2018. godine. No, od tada nikada nije imenovan novi saziv čime je zaustavljen rad te komisije.
Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH 15. oktobra ove godine je održao sjednicu i zatražio od Komisije za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obaveza BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH u upravljanju državnom imovinom detaljan izvještaj o radu.
I dok su pojedine institucije izbjegavale svoje obaveze i nisu delegirale po člana Komisije vršile su knjiženje državne imovine kao što je slučaj sa Republičkom upravom za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike srpske koja je knjižila šume na entitet Rs.
Kako je u Informaciji koju je dostavio Zajedničkom kolegiju naveo predsjedavajući Komisije Džemail Ćibo, posljednja sjednica je održana 2016. godine, a novi saziv nakon izmjene Odluke 2018. godine nikada nije imenovan.
"Odlukom o osnivanju propisano je da Komisija za državnu imovinu priprema: kriterije koji će se primjenjivati da bi se utvrdilo koja imovina je u vlasništvu Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine; nacrte zakonskih akata za usvajanje, kojima se osigurava provođenje kriterija; prijedloge u vezi upisa imovine u javne registre u Bosni i Hercegovini i na teritoriji drugih država; prijedloge kriterija za preuzimanje imovine sa nivoa entiteta i Brčko distrikta na nivo Bosne i Hercegovine u slučaju preuzimanja poslova iz nadležnosti entiteta na nivo institucija Bosne i Hercegovine; prijedloge odgovarajućeg načina naknade, ukoliko je potrebno, koji uključuje analizu finansijskih implikacija predloženih rješenja u pogledu eksproprijacije.
Bitno ovlaštenje Komisije za državnu imovinu joj je dato odredbama zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom kojima je propisano da Komisija za državnu imovinu može, na prijedlog zainteresovane strane, odlučiti da određenu državnu imovinu izuzme od privremene zabrane raspolaganja.
Treba napomenuti da, u skladu sa odredbama navedenih pravnih propisa Komisija za državnu imovinu nije organ koji donosi odluku o raspolaganju državnom imovinom, nego organ koji, po obrazloženim zahtjevima zainteresovanih lica može dopustiti izuzimanje konkretne nekretnine od zabrane raspolaganja, dok se samo raspolaganje vrši pod uslovima i na način propisan važećim pravnim propisima", navodi se u Informaciji.
Komisija za državnu imovinu osniva se kao stalno tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom 6. Odluke o osnivanju, Komisija za državnu imovinu ima jedanaest (11) članova koji predstavljaju: Kabinet predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine; Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine; Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine; Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine; Federalno ministarstvo pravde; Federalno pravobranilaštvo; Federalnu upravu za geodetske i imovinske pravne poslove; Ministarstvo pravde Republike Srpske; Pravobranilaštvo Republike Srpske; Republičku upravu za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike Srpske; te Vladu Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
"Svaki od rukovodilaca institucija zastupljenih u Komisiji dužan je osigurati da njegovu instituciju zastupa predstavnik koji ima sva ovlaštenja za zastupanje, uključujući i ovlaštenje da donosi odluke u njeno ime na sjednicama Komisije. Odluku o imenovanju članova Komisije donosi Vijeće ministara.
Nakon izmjene strukture Komisije za državnu imovinu do koje je došlo Odlukom o izmjenama Odluke o osnivanju Komisije za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obaveza Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u upravljanju državnom imovinom („Službeni glasnik BiH”, broj 58/18) zbog činjenice da i pored velikog broja urgencija upućenih od predlagača, odnosno Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, određene institucije još uvijek nisu predložile svoje predstavnike u Komisiju za državnu imovinu, to Vijeće ministara do danas nije imenovalo novi saziv Komisije za državnu imovinu. Treba napomenuti da je Komisija za državnu imovinu zadnju sjednicu održala u oktobru 2016. godine te da je u međuvremenu zaprimljen veći broj zahtjeva za izuzimanje od privremene zabrane raspolaganja državnom imovinom”, naveo je u svom odgovoru Ćibo.