Završeni pregovori Irana i SAD-a: Teheran odbija ograničenja svog raketnog programa

(Patria) - Završeni su pregovori Sjedinjenih Američkih Država i Irana o teheranskom nuklearnom programu.

Spor vezan uz teme razgovora, a posebno razlike u stavovima o teheranskom raketnom arsenalu, daju naslutiti da će napredak biti teško ostvariv.

Iako su obje strane poručile da postoji dobra volja za nastavak razgovora, Teheran je nedvosmisleno odbacio mogućnost pregovaranja o vlastitim odbrambenim sposobnostima, uključujući rakete i njihov domet.

Washington i Teheran nisu se slagali ni oko čega prije početka pregovora - od lokacije do parametara pregovora. Prvobitno dogovoreni u Turskoj, na kraju su upriličeni u glavnom gradu sultanata Oman - Muscatu.

I dok su SAD insistirale na širenju tema i na iranske balističke projektile, podršku oružanim grupama poput Hezbollaha u Libanonu i Husa u Jemenu i "postupanju prema vlastitom narodu", nakon višednevnih nagađanja, iranski pregovarači bili su zadovoljni što će se, barem na početku, raspravljati samo o nuklearnom sporu.

- Ako suprotna strana nastavi s pregovorima i s istim pristupom rješavanja problema - mislim da možemo postići okvir za nove razgovore. Ne želim davati nikakve ocjene današnjeg susreta, ali mislim da je bio dobar početak i da daje nadu za nove razgovore - rekao je iranski šef diplomatije Abbas Araghchi.

Prve pregovore od junskih američkih napada na iranske nuklearne ciljeve, šef diplomatije Omana - Badr al-Busaidi - vodio je odvojeno s iranskim kolegom Araghchijem, a zatim s američkim posebnim izaslanicima za sve, sada i za Bliski istok - Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom - zetom Donalda Trumpa.

- Pregovarački ciljevi američke administracije prema Iranu su jasni - nema obogaćivanja urana, ne možete ga imati, morate prihvatiti stroga ograničenja na svoje projektile, na svoje zalihe i proizvodnju projektila - kazao je Alan Eyre s Bliskoistočnog instituta u Washingtonu.

Centralno pitanje pregovora sudbina je, prema procjenama, oko 400 kilograma visoko, oko 60 posto, obogaćenog uranija - koji se od američkih napada na iranska nuklearna postrojenja u junu prošle godine nalazi u centru spora.

Teheran bi mogao biti spreman na teške kompromise kako bi izborio ublažavanje sankcija koje su slomile kičmu iranske ekonomije. Osiromašile su Irance i dovele do vrlo ozbiljnih protesta velikih razmjera koji prijete samoj održivosti i opstanku režima.

Teheransko klerikalno vodstvo i dalje je duboko zabrinuto da bi Trump mogao provesti svoje prijetnje napadom na Iran nakon vojnog gomilanja američke mornarice u blizini Irana.

U junu su SAD napale iranske nuklearne ciljeve, pridruživši se završnoj fazi 12-dnevne izraelske kampanje bombardovanja. Teheran je tada izjavio da je njegov rad na obogaćivanju uranija zaustavljen.

Jačanje američke mornarice, koju je Trump nazvao masovnom "armadom", slijedilo je nakon krvavog vladinog gušenja protesta širom zemlje u Iranu prošlog mjeseca, pojačavajući napetosti između Washingtona i Teherana.

Trump je upozorio da će se vjerovatno dogoditi "loše stvari" ako se ne postigne dogovor, povećavajući pritisak na Islamsku Republiku u zastoju, koji je doveo do međusobnih prijetnji zračnim napadima.

- Dok ovi pregovori traju, podsjetila bih iranski režim da predsjednik ima mnogo mogućnosti na raspolaganju, osim diplomatije, kao vrhovni komandant najmoćnije vojske u historiji svijeta - rekla je jučer novinarima glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

Svjetske sile i države regije strahuju da bi prekid pregovora doveo do još jednog sukoba Sjedinjenih Država i Irana, koji bi se mogao proširiti na ostatak regije bogate naftom.

Iran je obećao oštar odgovor na svaki vojni udar i upozorio susjedne zemlje Perzijskog zaljeva, koje u toj regiji imaju američke baze, da bi se mogle naći na meti napada.

Iran ima jednu od najvećih zaliha balističkih projektila na Bliskom istoku.