Predsjedništvo BiH nije nadležno za BHRT, populizam Bećirovića neće riješiti probleme 800 radnika

Piše: Amra Vrabac

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović (SDP BiH) zatražio je održavanje hitne sjednice Predsjedništva BiH zbog kritične finansijske situacije na Javnom RTV servisu Bosne i Hercegovine (BHRT).

Iako Bećirović zna da Predsjedništvo BiH nije nadležno za ovu problematiku, on se ipak odlučio u trenucima kada su blokirani računi Javnog servisa i upitna budućnost oko 800 uposlenih, baviti populizmom i osigurati sebi koji poen kod svog glasačkog tijela, a suštinski ništa ne može pomoći BHRT-u.

Umjesto prazne priče u Predsjedništvu BiH, Bećirović je naprimjer mogao od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto (HDZ BiH) kojoj je zajedno sa Željkom Cvijanović dao mandat za sastav Vijeća ministara BiH, tražiti da Vijeće ministara BiH reagira i dodijeli BHRT-u interventna sredstva kako bi barem riješili hitna dugovanja kao što su računi za struju, plin, telefone bez čega je upitan i program ne samo BHRT-a već i FTV-a. To bi bio konkretan potez, ali Bećirović to neće uraditi jer je lakše zamazivati oči pismima i inicijativama koje su unaprijed osuđene na propast.

Agonija BHRT-a ne traje od jučer. Cijelu 2025. godinu menadžment BHRT-a je na više relevantnih adresa pisao dopise i tražio pravovremenu reakciju koja je izostala.
Delegacija Evropske unije apelovala je na vlasti i političare u BiH da nađu rješenje za BHRT i omoguće njegov dalji rad. Javni RTV servis je i jedan od prioriteta EU, a njegov osnivač je Parlamentarna skupština BiH koja je i donijela državni zakon o Javnom RTV servisu.

Na apel i molbe BHRT-a da se uključi visoki predstavnik Christian Schmidt, on je direktno u programu BHRT-a kazao da neće interveniriati niti donositi odluke. A ako se sjetimo i odluke oko sedam institucija kulture od značaja za državu, Vijeće ministara BiH nikada nije postupilo ni po toj odluci, pa se ove institucije i danas bore za svaku marku i projekte kako bi osigurali minimum uslova za rad. A neke od tih institucija mjesecima svojim uposlenicima ne isplaćuju plaće zbog nedostatka sredstava.

Propali su i pokušaji da se kroz Budžet institucija BiH za 2025. godinu izdvoje sredstva za BHRT, a ministar finansija i trezora Srđan Amidžić kazao je da se BHRT ne može uvoditi u budžet jer nije budžetski korisnik.

Dugovi BHRT-a u ovom trenutku veći su od 100 miliona KM. Ukoliko se u februaru ne izmiri dug od 22 miliona KM prema EBU-u, imovina BHRT-a ide na prodaju.

Iako se mora jasno utvrditi krivica za loše upravljanje BHRT-om zbog čega su danas nagomilani dugovi prema radnicima, dobavljačima, ko je potpisivao povlaštene ugovore i plaćao stotine hiljada maraka produkcijama, sada je najvažnije osigurati koliko-toliko normalno funkcionisanje BHRT-a.

Iz BHRT-a su upozorili da gašenje njihovih predajnika znači i probleme za FTV, te neke druge institucije koje koriste njihovu mrežu.

Iz BHRT-a su tražili pomoć i resornog ministra prometa i komunikacija Edina Forte, te da se iznađe mogućnost dodjele novca iz sredstava Centralne banke BiH i Regulatorne agencije za komunikacije. No, za sada su svi ti pokušaji ostali samo slovo na papiru.

A ako malo detaljnije pratite istupe Denisa Bećirovića primjećuje se obrazac u kojem predlaže inicijative u vezi stvari na koje ni on, a ni Predsjedništvo BiH, nemaju nikakav utjecaj. Baš kao što niko nema koristi od silnih susreta sa evropskim i drugim zvaničnicima ma koliko se puta sastao o čemu nas redovno obavještava. Pa onda ne iznenađuje što je dobio nadimak "Brojač".