Delić o Zakonu o PIO-u: Stečena prava se ne diraju, budućim usklađivanjem penzije se ne mogu smanjiti

(Patria) - Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju je jedan od najvažnijih reformsko-socijalnih zakona u aktuelnom mandatu, koji se direktno tiče više od 465.000 penzionera u Federaciji BiH, ali i dugoročne stabilnosti penzijskog sistema.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naglasio je da izmjene Zakona nisu nastale jednostrano, već u bliskoj saradnji sa predstavnicima penzionera.

„Ove izmjene pripremane su u dogovoru i na zahtjev Saveza udruženja penzionera Federacije BiH. Zajedno smo tražili rješenja koja popravljaju standard penzionera, ali istovremeno čuvaju stabilnost sistema, svjesni da je penzijski fond neraskidivo vezan za stanje tržišta rada, demografiju i fiskalne kapacitete Federacije“, izjavio je ministar.

Podsjetio je da je Parlament Federacije BiH u augustu prošle godine održao posebnu tematsku raspravu o stanju u penzijskom i invalidskom sistemu, finansijskom položaju Zavoda PIO i budućim kretanjima sistema.

„Tu raspravu smo otvorili javno i transparentno, kako bi svi imali jasan uvid u realne mogućnosti sistema. Nakon toga, Parlament je donio zaključak kojim je zadužio Vladu Federacije da izmjene Zakona o PIO uputi u parlamentarnu proceduru. Taj zaključak smo ispoštovali i zakon je upućen u nepromijenjenom obliku u kojem je ranije predstavljen“, rekao je ministar.

Suština predloženih izmjena jeste poboljšanje primanja penzionera i uspostavljanje stabilnijeg, predvidljivijeg i pravednijeg penzijskog sistema. Najvažnija promjena odnosi se na novi model usklađivanja penzija, koji kombinuje rast potrošačkih cijena i rast prosječne plate u omjeru 60:40 ili obratno, pri čemu se uvijek primjenjuje
povoljnija varijanta za penzionere.

„Stečena prava se ne diraju. Nijednim budućim usklađivanjem penzije se ne mogu smanjiti“, naglasio je ministar.

Prema procjenama, novi model u ukupnom godišnjem zbiru donosi povećanje penzija od oko 17 posto u 2026. godini, dok bi po važećem zakonu to povećanje iznosilo oko pet posto.

Zakon uvodi i polugodišnje usklađivanje penzija, te će se od 2026. godine penzije usklađivati dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula, čime se izbjegava dugotrajno čekanje na povećanja.

Dodatno, predviđeno je uvođenje više nivoa najniže penzije u zavisnosti od dužine radnog staža, ograničavanje najviših penzija radi smanjenja velikih razlika, jačanje zaštitnih mehanizama u sistemu, kao i proširenje prava na naknadu troškova sahrane i na lica koja su stvarno snosila te troškove.

Ministar je podsjetio i na mjere koje su u ovom mandatu već provedene u korist penzionera, uključujući vanredna i redovna usklađivanja penzija, višekratne jednokratne novčane pomoći, povećanje sredstava za banjsko liječenje, jačanje Saveza udruženja penzionera, te mogućnost rada uz istovremeno primanje pune
starosne penzije.

„Ova rješenja nisu savršena, ali su realna, finansijski održiva i značajno bolja od postojećih. Ovo nije zakon protiv penzionera, već zakon koji osigurava dugoročnu sigurnost penzijskog sistema i dostojanstveniji život za one koji su ga gradili“, zaključio je ministar.