Sindikati i zastupnici protiv prijedloga Trojke: Ne može Ćulum odlučivati ko ostaje u radnom odnosu u SIPA

Piše: Amra Vrabac

Naredne sedmice na sjednici Predstavničkog doma PS BiH bit će razmatrana dva zakona istih predlagača, a oko kojih do danas nema saglasnosti sindikata državnih policijskih agencija.

Zastupnici Trojke Predrag Kojović, Jasmin Imamović i Nihad Omerović predložili su izmjene i dopune Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine, kao i izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.

Kada je riječ o Zakonu o policijskim službenicima, zastupnici Trojke predložili su da se radni vijek policijskim službenicima produži do 60. godine života. Prijedlog sindikata bio je maksimalno 55 godina, no zastupnici Trojke spustili su sa prvobitnih 65 na 60 godina. Ono što je dodatno sporno je odredba kojom se rukovodiocu daje pravo da odlučuje po zahtjevu policijskog službenika.

Zamislite samo situaciju u kojoj naprimjer aktuelni direktor Darko Ćulum odlučuje o zahtjevu policijskog službenika Bošnjaka koji je učestvovao u akciji da se Miloradu Dodiku uruči nalog za hapšenje u aprilu 2025. godine. Darko Ćulum je u tom trenutku bio savjetnik u MUP Rs prethodno napuštajući SIPA-u po pozivu Milorada Dodika i režima koji je vršio napad na ustavni poredak zabranjujući rad državnih pravosudnih institucija na teritoriji Rs kao i SIPA-e. I sada se želi takvom čovjeku kojeg je Vijeće ministara BiH ostavilo na poziciji nakon četveromjesečnog bijega omogućiti da odlučuje ko može, a ko ne može ostati u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu. A već ovih dana Ćulum priprema rješenja za penzionisanje bošnjačkih kadrova bez obzira što im nije uredan radni staž. E sad samo zamislite situaciju u kojoj bi imao odriješene ruke da odlučuje kome će produžiti, a kome ne ostanak u SIPA-i. I da li bi se to odnosilo na sve kadrove ili samo na one visokopozicionirane.

Ako je plan da se SIPA-e iščisti od Bošnjaka, a čiji broj je izjednačen ili u ovom trenutku i manji od broja Srba onda je Trojka na dobrom putu da od SIPA-e napravi produženu ruku MUP Rs.

Dodatni problem je što su predlagači naveli da se primjena zakona odnosi i na imenovane policijske službenike. U ovom trenutku Darko Ćulum ima 49 godina radnog staža i ispunjene uslove za penziju. Mandat mu je istekao u julu 2024. godine. S obzirom da se Vijeće ministara BiH nikada još nije izjasnilo o rang-listi za direktora SIPA-e, niti je razriješilo Ćuluma nakon napuštanja SIPA-e iako je bio podnio ostavku, on je već u drugoj godini van mandata. Posebno štetnim za policijske agencije pokazali su se i uzastopni mandati direktora. Pokazuje se to i na primjeru SIPA-e ali i na primjeru Granične policije BiH kojom je rukovodio u dva mandata Zoran Galić koji je prešao na poziciju zamjenika direktora SIPA-e s koje je pobjegao u julu 2024. godine kako bi izbjegao hapšenje po nalogu Tužilaštva BiH. Ono što mu se stavlja na teret su nezakonite radnje i zloupotreba položaja dok je bio direktor GP BiH u drugom mandatu.

Trojci je bilo pametnije da su predložili izmjene zakona kojim bi se policijske agencije popunjavale prema Popisu iz 2013. godine, a ne kako je to sada slučaj po popisu starom 35 godina iz 1991. godine! Da li se ikada iko zapitao kako se popunjavaju agencije iz reda Jugoslovena!?

Činjenica je da u sve tri državne agencije nedostaje kadrova, a popunjavanje bi išlo brže kada bi se primijenio Popis iz 2013. godine. No, očito je da nekima takva matematika i brojčano stanje ne bi odgovaralo, a brojni su primjeri drugih državnih institucija pa i samih ministarstava kojima rukovode kadrovi Trojke gdje nije ispoštovana nacionalna struktura po Popisu 2013.

Čak i u obrazloženju predloženih izmjena zastupnici Trojke nisu koristili tačne podatke, pa se stalno licitira stotinama policijskih službenika koji odlaze u penziju, a ne prikazujući brojeve prijema novih kadeta. Prema informacijama iz SIPA-e tokom 2025. u penziju ide 56 policijskih službenika. Najteža situacija je u Graničnoj policiji BiH, ali treba napomenuti da oni vrše prijem 150 kadeta po jednoj klasi pa bi se broj mogao nadomjestiti, pa ako treba i povećati broj kadeta što povlali i pitanje povećanja kapaciteta Agencije za školovanje kadrova u Mostaru što politika (čitaj HDZ BiH) već godinama izbjegava.

Drugi zakon koji su predložili zastupnici Trojke jesu promjene koeficijenata za obračun plaća policajcima i vojnicima u Oružanim snagama BiH. Prijedlog koji je napravljen predviđa povećanje koeficijenta za policajce za 0.02 posto što je povećanje za 13 KM, a uz policijski dodatak to iznosi 17 KM. Najviše bi dobili kadrovi sa višim činom.

S druge strane, velika je razlika u plaćama policijskih službenika na državnom u odnosu na entitetski I kantonalni nivo. Najveće plaće imaju policijski službenici na nivou FBiH. I umjesto da se ide na barem približno usklađivanje čime bi se zaustavio odliv kadrova iz državnih policijskih agencija i OS BiH, Trojka je predložila sramotno povećanje.

Opravdanje ne može biti ni to što je za 2026. godinu povećana osnovica jer se ne primjenjuje sve dok ne bude usvojen Budžet. Zato su tokom 2025. godine uposlenici u državnim institucijama ostali uskraćeni za povećanje plaća jer nije bilo budžeta. Tek po usvajanju Budžeta isplaćena im je jednokratna naknada kao razlika za 2025. godinu.

Neki od zastupnika s kojima smo razgovarali, naveli su da ostaju pri ranijem stavu da zakoni nisu prihvatljivi u predloženom obliku. Raniji pokušaj Trojke da se razmatraju po hitnom postupku je odbačen, pa su zakoni otišli u redovnu proceduru. Neslaganje s ovim prijedlozima iznijeli su i koalicioni partneri Trojke HDZ i SNSD, ali i opozicija.

Da ne bismo dalje pojašnjavali šta je sve Trojka predlložila u nastavku objavljujemo tabele predloženih koeficijenta i za koliko bi se plaće povećale policijskim službenicima i vojnicima.