Krug 99: Kakve posljedice islamofobija ostavlja u društvenom i političkom prostoru BiH

(Patria) - "Islamofobija: Koncept, dinamika i odgovor u kontekstu Bosne i Hercegovine", tema je današnje redovne sesije Kruga 99 koja se održava u Sarajevu.

Uvodničari su profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Ahmet Alibašić i naučna saradnica pri Irskom centru za ljudska prava Univerziteta u Galwayu Đermana Kurić.

Iako tema nije nova, njen kontekst danas je bitno promijenjen.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović kaže da se ovdje više ne govori o rubnoj društvenoj pojavi, nego o fenomenu koji sve češće ulazi u glavni politički vokabular, u način na koji se definišu sigurnost, pripadnost i lojalnost.

Zato je, ističe Kulenović, važno već na početku reći - ovo nije samo rasprava o jednom pojmu, nego o poziciji Bosne i Hercegovine u savremenoj Evropi u kojoj islamofobija postaje sve više politička legitimacija.

- Bosna i Hercegovina nije neutralan prostor za razgovor o islamofobiji. Ona nije laboratorij, niti eksperiment. Ona je unutrašnje evropsko iskustvo, htjeli to ili ne.

Iskustvo u kojem islam nije došao kao "novi izazov", nego kao historijski autohtoni element. Iskustvo u kojem pluralizam nije teorija, nego naša stara društvena praksa.

Iskustvo u kojem su zajednički život i građanska lojalnost državi postojali prije nego što su postali evropske parole o posebnom slučaju - "corpusu separatumu" - navodi Kulenović.

Potcrtava da se današnja sesija Kruga 99 dešava u trenutku kada se evropski politički prostor vidljivo mijenja. U tom prostoru dio političkih aktera sve otvorenije gradi identitet na isključujućem jeziku.

- Islamofobija tu sve češće nije incident, nego hegemonijski vokabular: jezik sigurnosti, jezik sumnje, jezik kulturne hijerarhije i isključenja. To nije marginalna pojava. To je politički okvir u kojem se donose odluke. I koje neminovno proizvode posljedice po bosansko biće - riječi su Kulenovića.

Prema njegovim riječima, Bosna u taj kontekst ne ulazi prazna, ona ulazi s iskustvom rata koji nije bio samo nasilje, nego razaranje njene političke forme i suštine.

- I s poslijeratnim poretkom koji je donio mir, ali i dugotrajno stanje u kojem nametnuta - birokratska stabilnost ima prednost nad punom demokratijom.

Ne ulazim ovdje u analizu tog poretka, ali je važno reći da Bosna i Hercegovina već dugo živi u prostoru odgođene političke zrelosti.

U takvom prostoru, svaki vanjski narativ koji Bosnu ponovo svodi na identitetsko pitanje, a posebno vjerske raznolikosti, ima mnogo dublje posljedice nego u konsolidovanim demokratijama - napominje Kulenović.

Naglašava da jedan od pojmova koji se u tom kontekstu stalno koristi jeste "multietnički karakter države". On je legitiman, kaže Kulenović, kao opis društvene stvarnosti.

- Problem nastaje onda kada multietničnost postane nepromjenjiva matrica ustavnog uređenja, postane model i zamjena za građanstvo i ravnopravnost ljudi. Tada se politička odgovornost zamjenjuje balansom, demokratska racionalnost strahom, a građanska ravnopravnost na paritet tri etnička kolektiva.

U tom jeziku, svaka rasprava o jednakosti svih građana lako postaje prijetnja "ravnoteži". I u tom okviru rasprava o islamofobiji dobija dodatnu težinu - ističe Kulenović.

Zato je, nastavlja, važno jasno označiti iz koje pozicije govorimo. Bosanska nacija, u političkom smislu, nije etnička supstanca. Ona je forma političkog zajedništva države.

- Građanstvo je njen sadržaj: jednaka prava, jednaka odgovornost i lojalnost institucijama, a ne identitetima. U tom okviru religija nije politička kategorija, etnicitet nije izvor suvereniteta, a demokratska većina nije prijetnja. To jeste i nije odgovor na islamofobiju. To je preduslov da se o državi uopšte govori racionalno - govori Kulenović.

Ako se o islamofobiji u Bosni i Hercegovini govori izvan ovog konteksta, upozorava, ona lako postaje ili moralna osuda bez učinka, ili politička etiketa, ili novi povod za polarizaciju.

- Ali ako se vodi kao dio šire rasprave o hegemonijskom jeziku, o blokiranoj demokratiji i o odnosu identiteta i građanstva, onda ona postaje nužan element ozbiljne političke analize.

U tom smislu, današnji uvodničari imaju ključnu ulogu. Ne da potvrde unaprijed date stavove, nego da precizno razlože kako se islamofobija danas proizvodi, kako cirkuliše i kakve posljedice ostavlja u društvenom i političkom prostoru Bosne i Hercegovine.

Ovaj uvod nema ambiciju da im prethodi znanstvenim argumentima. Njegova ambicija je samo jedna: da jasno odredi zašto je ova rasprava potrebna, legitimna i odgovorna - rekao je Kulenović.

Bosna i Hercegovina, ističe, danas ne traži poseban tretman. Ona traži precizan jezik. Jezik koji složenost ne pretvara u sumnju, koji pluralizam ne vidi kao slabost i koji građanstvo ne žrtvuje zarad prividne stabilnosti.

- U tom jeziku rasprava o islamofobiji nije prijetnja nikome. Iznositi istine, ma koliko osjetljive bile, test je naše političke zrelosti - dodao je Kulenović.