Talas bankrota u Njemačkoj ne prestaje

(Patria) - Broj bankrota preduzeća u Njemačkoj u prva tri kvartala ove godine dostigao je najviši nivo u posljednjih jedanaest godina.

O tome ko je time najviše pogođen i da li bi se situacija uskoro mogla poboljšati jutros piše Deutsche Welle.

"Talas insolventnosti se nastavlja. Posebno mala i srednja preduzeća upadaju u teškoće", citirala je prošlog petka novinska agencija Reuters glavnog analitičara Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) Volkera Treiera.

Istraživanje DIHK-a je pokazalo da se gotovo svako treće preduzeće sa manje od 20 zaposlenih pribojava pogoršanja poslovne situacije. Ova preduzeća čine oko 85 posto svih firmi u zemlji.

Istog dana (12.12.2025.) Savezni zavod za statistiku saopštio je da su do kraja septembra njemački sudovi prijavili 18.125 zahtjeva za otvaranje postupka insolventnosti nad preduzećima - skoro 12 posto više nego u istom periodu prošle godine. Time je broj bankrota firmi u Njemačkoj u prva tri kvartala 2025. godine bio najveći u posljednjih jedanaest godina.

Da su posebno mala preduzeća ugrožena, potvrđuje i profesor Steffen Müller. Insolventnosti se "u velikoj mjeri odvijaju u sektoru malih preduzeća", naglasio je rukovodilac istraživanja insolventnosti pri Leibnizovom institutu za ekonomska istraživanja u Halleu u razgovoru za DW.

Kada je riječ o broju zaposlenih, "prosječna veličina je deset zaposlenih, ali većina firmi je i manja".

Iako u ovom razmatranju nema presudnu ulogu, aktuelni talas bankrota vidi se i u privatnoj sferi. U Njemačkoj je prošle godine porastao i broj ličnih insolventnosti. U prva tri kvartala tekuće godine zabilježeno je 57.824 slučaja potrošačke insolventnosti - više od osam posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Iako "lešinar bankrota" uglavnom kruži iznad malih preduzeća sa svega nekoliko zaposlenih, zbog porasta insolventnosti kod partnerskih i kapitalnih društava značajno je porastao i broj izgubljenih ili ozbiljno ugroženih radnih mjesta. To je izračunao Leibnizov institut za ekonomska istraživanja, utvrdivši za tekuću oko 170.000 pogođenih radnih mjesta. Prije pandemije korone bilo ih je manje od 100.000.

Klaus-Heiner Röhl, ekonomista Instituta njemačke privrede u Kölnu, ne bi želio da precijeni uticaj ovog trenda na tržište rada. Iako, kako je napisao, "insolventnosti doprinose blago povećanoj nezaposlenosti, razvoj situacije nije dramatičan".

Nešto drugačije gleda na to Steffen Müller. Prema njegovim proračunima, u 2025. godini treba "računati sa oko 200.000 pogođenih radnih mjesta - što je relativno mnogo. U godinama prije pandemije bilo ih je otprilike upola manje". Dio tih radnih mjesta "vjerovatno će zaista biti ugašen, jer insolventnosti dovode do zatvaranja firmi".

Ipak, on ukazuje i na to da se mnoga radna mjesta otvaraju u drugim firmama. Efekti na tržište rada su "u cjelini podnošljivi. Ne smije se zaboraviti da u procesu tržišnog pročišćavanja često dolazi i do prelaska radnika iz slabih u dobre firme".

Za Müllera aktuelne brojke nisu potpuno neočekivane: "U globalu se mogao očekivati rast broja insolventnosti. Ipak, razmjere pomalo iznenađuju". Ni Klaus-Heiner Röhl nije iznenađen: "U principu, ovakav razvoj je bio očekivan, s obzirom na trajanje ekonomske slabosti, broj insolventnosti je mogao biti i veći".

Röhl razloge za veliki broj bankrota ne vidi samo na strani preduzetnika: "Glavni razlog je vjerovatno gotovo trogodišnja troma privreda, sa stagnirajućom ili blago opadajućom ekonomijom".

Tome doprinose i cijene energije, rat Rusije u Ukrajini i transformacija ka klimatskoj neutralnosti, što dodatno otežava poslovanje firmama. "U kojoj mjeri su politika sa odlaganim reformama i pojedina preduzeća sa zakašnjelim prilagođavanjima doprinijeli problemima, teško je kvantifikovati", kaže Röhl.

Müller također ne želi da krivicu pripiše samo jednoj strani: "Razlozi za insolventnost su uvijek veoma individualni". Problemi često nastaju zbog pojedinačnih pogrešnih odluka, kao što su loš izbor proizvoda, sukobi između menadžmenta i zaposlenih, sporovi sa važnim vlasnicima ili drugim stakeholderima.

- Kada se tome pridruže snažno rastući troškovi, strukturne promjene, geopolitičke nesigurnosti i carine, individualne slabosti i greške brže vode u insolventnost. Potpuno zdrava, dobro pozicionirana preduzeća, koja spadaju među najbolje u svojoj branši, moraju da nestanu isključivo zbog lošijih okvirnih uslova - to se vjerovatno ne dešava često - ističe Müller.

Udruženje stečajnih upravnika i nadzornika u Njemačkoj (VID) aktuelnu situaciju vidi relativno opušteno. Predsjednik VID-a Christoph Niering rekao je za Njemačku novinsku agenciju: "Nakon efekata nadoknade iz perioda korone i s tim povezanim porastom insolventnosti, razvoj se ponovo normalizuje. Ipak, to još nije preokret trenda, ali jeste svjetlo na kraju tunela".

Slično se izražava i Müller: "U 2026. godini vjerovatno ćemo se kretati približno na visokom nivou iz 2025. To je, međutim, samo uslovno dobra vijest, jer smo polako stigli u crvenu zonu". Dakle, pogoršanja ne bi trebalo da bude. Jer pogled na ključnu grupu partnerskih i kapitalnih društava pokazuje: "Sa sličnim razmjerama bili smo suočeni posljednji put prije 20 godina".

Tračak nade vidi i ekonomista Röhl: "Ako naredne godine privreda poraste za oko jedan posto, kako očekuju različiti instituti, trebalo bi da dođe i do smirivanja insolventnosti". Ipak, smanjnenje broja insolventnosti neće doći samo po sebi: "Strukturni problemi poput američkih carina, konkurencije iz Kine i troškova energije ostaju prisutni".