Računa li Trojka na HDZ i SNSD: Opozicija neće podržati hitnu proceduru izmjena Zakona o policijskim službenicima BiH

Piše: Amra Vrabac

Na sutrašnjoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH zastupnici Trojke Nihad Omerović, Predrag Kojović i Jasmin Imamović tražit će dopunu dnevnog reda, odnosno da se po hitnoj proceduri razmatraju izmjene i dopune Zakona o policijskim službenicima BiH i Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Ova dva prijedloga iznenadila su i neke od zastupnika u ovom domu s kojima smo razgovarali prethodnih dana. Nekima od njih nuđeno je da budu predlagači što su odbili, jer ne mogu podržati izmjene i dopune koje ne idu u korist svih policijskih službenika, već samo onih koji imaju više činove i čiji je posao se svodi na kancelariju, a ne na terenski i pravi policijski rad.

Sindikati tri državne policijske agencije zauzeli su jasan stav da predložene izmjene nemaju podršku sindikata kao ni većine policijskih službenika. Anketa provedena u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu pokazuje da 97 posto anketiranih ne podržava ove ad hoc izmjene.

Jedan od zastupnika koji dolazi iz opozicije iz Rs, a na čije glasove Trojka računa za hitnu proceduru bez da su ih prethodno i konsultirali, kazao je kako on neće podržati hitnu proceduru, a posebno nakon otpora koji dolazi iz svih sindikata koji predstavljaju policijske službenike. O svom stavu će obavijestiti i ostale kolege iz opozicije iz entiteta Rs. Dio zastupnika iz opozicionih stranaka najavio je da neće dati svoju podršku, a isto je najavio i Klub SDA kao najbrojniji klub u ovom domu.

Prema informacijama Patrije, jedan od predlagača, Jasmin Imamović, pokušao je pridobiti podršku pojedinih zastupnika navodeći kako najveći broj policijskih službenika iz reda Bošnjaka odlazi u penziju naredne dvije godine. No, pitanje je gdje je Imamović bio protekle dvije godine i zašto isti ovi predlagači nisu naprimjer tražili da se primi veći broj kadeta u policijske agencije povećavanjem kapaciteta Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova. Jedna takva ideja Kemala Ademovića ugušena je u Domu naroda PS BiH. tada je Dragan Čović kazao da je to posao Vijeća ministara BiH. No, do danas ni Vijeće ministara BiH ni Ivica Bošnjak u proteklu godinu koliko je na čelu Ministarstva sigurnosti BiH nisu prstom pomakli da se bilo šta promijeni. Bošnjak bi iz ladice mogao izvaditi i prijedlog iz 2022. godine u čijoj je izradi učestvovao pa konstruktivno predložiti novi Zakon o policijskim službenicima BiH koji ima podršku sindikata.

Imamović, Kojović i Omerović nisu naprimjer u svom prijedlogu dostavili podatke o trenutnom broju kadeta koji su na školovanju ili u toku konkursne procedure koji će naredne godine zasnovati radni odnos već su ponudili samo podatke o odlasku policajaca. O tome da ne znaju ni nabrojati činove koji postoje u ovim agencijama je suvišno i govoriti.

Podaci Sindikata SIPA-e, ali i podatak koji se može pronaći u godišnjim izvještajima o radu SIPA-e, pokazuju da je popunjenost ove agencije oko 75%. Tačno je da nedostaje određeni broj policijskih službenika, ali ni sa penzionisanjem oko 58 službenika naredne godine i prijemom nove klase kadeta, popunjenost neće biti ispod 70 posto što je zadovoljavajući broj.

Kada je riječ o Graničnoj policiji BiH, ona je već godinama u kadrovskom deficitu, a nikada nije imala popunjen broj policijskih službenika prema sistematizaciji. Nije to pretjerano zabrinjavalo nijednog direktora koji je rukovodio GP BiH. Tako je naprimjer konkurs iz 2020. godine koji je obilježen velikim korupcijskim skandalom za vrijeme Zorana Galića, okončan tek 2023. godine. Pa su u tom periodu izgubljene dvije generacije kadeta, što je oko 300 policijskih službenika koji bi danas bili u radnom odnosu. No, ni tada, a ni sada direktor GP BiH nije zatražio da se poveća broj kadeta kao ni kapacitet Agencije za školovanje. Zato ova naknadna zabrinutost predlagača i inicijatora izmjena zakona na koncu 2025. godine djeluje licemjerno.

Problemi u policijskim agencijama nisu od jučer. A neće ih riješiti ni usvajanje ovakvih izmjena koje ne tretiraju neka od najvažnijih pitanja, kao što su napredovanje i činovanje, isti status penzionisanja policijskih službenika koji dolaze iz oba entiteta... I ponuđeni koeficijenti za plaće policajaca i vojnika su izazvali oštre reakcije u ovim agencijama, a posebno što se policajcima plaća uvećava za 17 KM, a visokopozicioniranim i do 170 KM.

I dok traje trakavica sa procedurama, interesantno je kako se javno ne oglašavaju direktori ovih agencija, a kamoli da su se zajednički obratili javnosti i ponudili odgovore da li su oni saglasni ili nisu sa predloženim izmjenama. Sve dok ne kažu suprotno, vlada mišljenje da su saglasni i da su lobirali za ove izmjene. A najmanje što zaslužuju policijski službenici je da znaju jasan stav svojih direktora odnosno da li je zaista zakon jednak za sve ili se samo pogoduje nekima koji se već 2026. godine moraju oprostiti od visokih plaća.

Iako je prije sutrašnje sjednice planiran sastanak predlagača i predstavnika policijskih sindikata, predlagačima bi najbolje bilo da povuku ove izmjene jer očito je da neće imati odgovore na pitanja drugih zastupnika šta će se dobiti ovim zakonima.