Komšić: Dejton je najuspješniji mirovni sporazum u 20. stoljeću, na BiH se ne može napasti bez posljedica

(Patria) - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić učestvovao je kao glavni govornik na Međunarodnoj konferenciji "30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma", održanoj u Washingtonu, na poziv potpredsjednika organizacije US-Europe Alliance iz Washingtona Reufa Bajrovića.

Konferencija je održana u William & Mary Washington Centeru te je okupila eksperte, diplomate, predstavnike akademske zajednice i političke lidere koji su razgovarali o naslijeđu Dejtonskog mirovnog sporazuma, trenutnom političkom stanju u Bosni i Hercegovini i perspektivama budućeg razvoja i sigurnosti u regionu.

- Prije trideset godina, potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma u Bosni i Hercegovini uspostavljen je mir i završen troipogodišnji krvavi rat koji su pratili najteži oblici ratnih zločina i etničkog nasilja uključujući i genocid.

Dejton je omogućio mir. Iako taj mir nije uvijek bio savršen ili potpun - on je postao činjenica u svakodnevnici bosanskih građana, a ta činjenica nema alternativu - kazao je Komšić.



Dejtonskim mirovnim sporazumom, nastavio je u svom obraćanju, potvrđen je i državno-pravni kontinuitet BiH, što je jasno vidljivo iz prvog člana Ustava Bosne i Hercegovine.

- Iako potpuno svjesni da smo se za vlastitu državu i njen opstanak izborili sami i uz velike žrtve, ostajemo duboko zahvalni, prije svega, Sjedinjenim Američkim Državama, ali i drugim prijateljskim državama, na njihovoj političkoj i svakoj drugoj vrsti pomoći.

Bez njih, opstanak Bosne i Hercegovine bio bi pod velikim znakom pitanja. Uspostavljanjem punopravnog mira Bosna i Hercegovina je dobila priliku da svoju nezavisnost i suverenitet izgradi kroz politički, ekonomski, infrastrukturni i opći društveni oporavak - rekao je Komšić.

U nastavku je kratko izložio gdje stoje naši uspjesi i šta smo to postigli u posljednjih trideset godina.

- Prema podacima UNHCR-a, više od 1.000.000 bivših izbjeglica i raseljenih lica vratilo se u Bosnu i Hercegovinu nakon rata. Uspostavili smo niz institucija koje štite suverenitet i politički integritet Bosne i Hercegovine kroz institucionalnu memoriju.

Taj kontinuitet državnosti omogućio je uspostavu različitih oblika poslovne i društvene saradnje među narodima i građanima, a slobodno kretanje roba i kapitala objedinilo je ekonomsku integraciju između zajednica - istakao je Komšić.



Naglasio je da Bosna i Hercegovina bilježi, sa nekoliko godina izuzetka, kontinuirani tridesetogodišnji ekonomski rast između dva i pet posto. Naš izvoz nastavlja rasti i na evropska i na svjetska tržišta.

Na političkom planu, dodao je, put Bosne i Hercegovine čvrsto je utemeljen ka EU i NATO-u - taj put je bio težak i pun prepreka.

- U martu 2024., odlukom Evropskog vijeća otvorili smo pristupne pregovore sa Evropskom unijom, sedamnaest godina nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Od 2008. dio smo NATO-ovog Akcionog plana za članstvo, a usvajanjem svih godišnjih programa reformi nastavljamo graditi odbrambene i sigurnosne kapacitete Bosne i Hercegovine.

U jačanju interoperabilnosti sa NATO standardima i procesima dodatno nas podržava paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta usvojen na NATO samitu u Madridu - napomenuo je Komšić.

Bivajući svjedok rata, ali i svih postratnih procesa, naveo je kako mu nije neopravdano reći da je Dejtonski sporazum najuspješniji mirovni sporazum i kreacija američke diplomatije u prošlom stoljeću.

- Međutim, iako je država ostvarila impresivne pomake u posljednjih trideset godina, postdejtonska struktura nije načinila potreban iskorak u pogledu unapređenja ljudskih prava, političke jednokopravnosti svih građana i uspostave pravednijeg političkog sistema. To ostaje najveći nedostatak ustavnog okvira bosanskog društva.

Da bi nastavio nositi titulu najuspješnijeg mirovnog sporazuma, prirodno je da se u hodu nadograđuje. To nije, kako tvrde oponenti bosanske opstojnosti, izgradnja nove nacije. To je učvršćivanje svjetskog mira.

Svjedoci smo da su posljedne godine obilježile najveće krize sigurnosti i političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini - rekao je Komšić.



Potcrtao je da ne postoji niko u državi niti u Evropi ko ne prepoznaje da politička agresija još uvijek traje i realizira se kroz politiku separatističkih snaga u BiH, a koje aktivno podržavaju Beograd i Zagreb. To je naslijeđe poraženih vojnih agresija susjednih država iz prethodnog rata.

- Ovi napadi na bosansku državu postali su svakodnevnica upravo zato što trenutni ustavni okvir nagrađuje, umjesto da obeshrabruje, logiku etnonacionalnih politika - supstituirajući demokratski pluralizam i građansku ravnopravnost s teritorijalnom kontrolom i etničkom eksluzivnošću.

Upravo tome svjedoče brojne presude Evropskog suda za ljudska prava koje upućuju na uklanjanje etničke diskriminacije i traže uvođenje građanskih standarda u politički sistem Bosne i Hercegovine - navodi Komšić.

U Bosni i Hercegovini, dodaje, postoji kritična masa sposobna da sprovede takve reforme, ali joj je potrebna stvarna podrška međunarodnih demokratskih snaga.

- Takav poduhvat ojačava svjetski mir u novoj geopolitičkoj stvarnosti gdje se nadmoć sile nad međunarodnim pravom ostvaruje na štetu malih država i nedovršenih mirovnih i demokratskih procesa, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Nedavno sam govorio o embargu na demokratiju u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se provođenje tog embarga nastavi, separatističke politike koje se temelje na etnonacionalnom ekskluzivitetu i koje proizvode stalne nestabilnosti, će pobijediti.

One su izvor hronične disfunkcionalnosti koje sprječavaju razvoj stvarne demokratije, jer naš Ustav krši gotovo sve evropske vrijednosti, demokratska načela i standarde ljudskih prava na Starom kontinentu.

Međutim, američka mudrost u zaključivanju Općeg okvirnog sporazuma ostavila je prirodni korektiv za takve nedostatke. Upravo Dejtonskim sporazumom, odnosno Ustavom BiH propisano je da Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava ima primat i nad Ustavom BiH.

Prema tome, implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava i uvođenje građanskog modela u politički sistem Bosne i Hercegovine nisu u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovine.



Naprotiv, te obaveze proističu iz našeg Ustava, kao i iz prirodne nadogradnje i modernizacije ustavnog i društvenog okvira u Bosni i Hercegovini.

Na kraju, sagledavajući iz naše bosanske perspektive svjetska kretanja, želim istaći da je Dejtonski sporazum, uz sve njegove nedostatke, stub koji treba dalje razvijati. Naš bosanski mir već sada je dugovječniji od versajskog, a možda je čak stabilniji od jaltskog, uprkos stalnim vjetrovima novih ratova.

Bosna i Hercegovina živi svoj mir na jedan osobit način koji pruža nadu da će isti potrajati, ma koliko se često činilo da je u osnovi narušen. Na ljude ove zemlje i nju samu ne može se napasti bez ozbiljnih posljedica, i to je ono što pruža kakvu-takvu garanciju da će mir potrajati.

Zato danas, dok posebno zahvaljujem američkim vojnicima koji su čuvali naš mir i dugo nakon rata, vjerujem i u bosansku ideju koja je to omogućila - ideju slobode, jednakosti i pravde. Bosna i Hercegovina postoji na tim vrijednostima, jer one nisu samo bosanske, nego i univerzalne vrijednosti.

One nas obavezuju da nikada više ne dopustimo da o našoj sudbini odlučuju oni koji su je nekada pokušali uništiti - zaključio je u svom obraćaju Željko Komšić.