Umjesto etničkog ili koncepta proporcionalnosti, Komšić pozvao na demokratsku tranziciju ka građanskom

(Patria) - Ideja o etničkom balansu ili etničkom paritetu u praktičnom smislu već postoji kroz evidentni etnički disbalans u Bosni i Hercegovini kada je riječ o podjeli vlasti.

U krajnoj konsekvenci etnički balans ili etnički paritet ide na ruku etničkim oligarijama koje stoje u bliskoj povezanosti sa vlastima susjednih zemalja koje preko njih ostvaraju ključan utjecaj u Bosni i Hercegovini, te na taj način koče njen napredak, i uslovljavaju ga svojim državnim interesima.

Dodatno jačanje principa etničkog balansa, što zagovara odlazeći visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, jeste slabljenje države Bosne i Hercegovine, te posredno jačanje separatističkih etničkih politika u Bosni i Hercegovini.

Iz toga proističe da je ideja o dodatnom jačanju etničkog balansa u svojoj prirodi destabilizirajuća jer jača faktore političke destabilizacije u Bosni i Hercegovini.

Nasuprot dodatnom jačanju etničkog balansa ili etničkog pariteta u posljednje vrijeme, kao reakcija na to, javlja se ideja o proporicionalnoj zastupljenosti etničkih skupina unutar vlasti a koja potiče iz bošnjačkih krugova.

Tu ideju se može konotirati kao odgovor koji uvažava etničku logiku pri formiranju i podjeli vlasti, ali u onom etničkom omjeru koji svakoj etničkoj skupini garantuje onoliko učešće u vlasti koliko ta etnička skupina sudjeluje u demograskoj strukuri društva.

Za razliku od ideje o etničkom balansu ideja o proporicionalnoj zastupljenosti bitno umanjuje mogućnost jačanja utjecaja susjeda na proces formiranja i raspodjele vlasti.

Postoji i treća idejna struja koju zagovaraju predstavnici građanskog političkog spektra (u prvom redu Željko Komšić), a koja je utemeljena na demokratskim i evropskim standardima.

Dio društva u Bosni i Hercegovini, s koji dijeli to mišljenje, nasuprot ideji etničkog balansa ili etničke proporicionalnosti, zastupa ideju o građanskoj jednakosti.

Tačnije, demokratsku i građansku ideju o tome da etnički princip ne može biti osnov za formiranje i raspodjelu vlasti, niti može i treba biti kriterij ili osnov po kojem društvo u cjelosti funkcioniše.

Ta vizija naslanja se na poštivanje ljudskih prava i ukidanje etničke diskriminacije provoođenjem presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Gledajući aktuelnu političku i društvenu realnost može se reći da postoje tri osnovna idejna strujanja: prvo, o dodatnom jačanju etničkog balansa a što zagovara odlazeći visoki predstavnik Christian Schmidt koje je potpuno nedemokratsko; drugo strujanje o proporcionalnoj etničkoj zastupljenosti koje je djelomično demokratsko, i treće idejno strujanje koje je u skladu sa demokratskim normama i standardima.

Pogledom na političke pozicije stranaka u Bosni i Hercegovini, može se sa sigurnošću konstatovati da su sa idejom dodatnog jačanja etničkog balansa/pariteta saglasne stranke vladajuće koalicije koje su po tom prinicipu formirale vlast, SNSD, HDZ, i Trojka koja je prihvatajući da njihovi zvaničnici obnašaju funkcije isključivo iz B kvote, prihvatila načelo etničkog balansa/pariteta.

Dalje, na osnovu brojnih medijskih istupa može se primjetiti da SDA u posljednje vrijeme favorizira etničku proporcionalnost, dok s treće strane Demokratska fronta idejno gledano ostaje jedini akter parlamentarnog života kada je riječ o strankama građanskog spektra koje traže punu demokratiju, nasuprot čega stoje političke stranke koje zagovaraju etnički balans, etnički paritet ili etničku proporcionalnost čime se podriva demokratija i njena načela. U raspodjeli vlasti ili političke moći u demokratskim državama učestvuju političke stranke, a na etničke zajednice.

Ostali politički akteri nalaze se u poziciji idejnog lutanja ili se priklanjaju postojećim.

Posljednje obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića otkrilo je i to na koji način se misli stići do građanskog.

"Trenutni koncept na kojem funkcioniše BiH a koji sam visoki predstavnik pogrešno naziva "etnički balans moći", jer ispravniji naziv je "etnički disbalans moći", je sam po sebi konfliktan koncept", kazao je to na posljednoj sjednici Vijeća sigurnosti predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

On se u svom obraćanju založio za građanski koncept u jednom tranzicijskom procesu.

Komšić je naime govoreći o drugoj opciji, to jeste alternativi postojanja OHR-a istakao da je ta opcija dugoročna ali trajna.

"Suština te opcije nalazi se u potrebi da BiH zaista postane demokratska zemlja, da se ukine diskriminacija vlastitih građana u oblasti ljudskih prava, da se odustane od konfliktnog koncepta "etničkog balansa ili disbalansa moći", da se ustavno zaštite individualna ljudska prava i principi pravne države i da na taj način BiH postane spremna za integraciju u EU", rekao je Komšić.

"Vrijeme za tranziciju i evoluciju političkog i pravnog sistema u Bosni i Hercegovini je došlo, i trebamo je zajedno bez odlaganja započeti u najskorije vrijeme.Sve ostalo jeste opasno igranje sa sigurnošću i stabilnosti ne samo BiH, nego i cijele regije a potencijalno i evropskog kontinenta", zaključio je Komšić.

Nasuprot uvriježenim mišljenjima da Komšić zagovara "utopiju građanske države", iz njegovog posljednjeg izlaganja, jasno da se ukazuje na tranziciju, odnosno proces prihvatanja demokratskih standarda koji vode u građansku državu.

(M.T.)