Piše: Muamer Bandić, zastupnik u Skupštini KS
Zbog „pravne higijene“ u resoru osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo osjećam obavezu, da svim akterima procesa, skrenem pažnju na činjenicu da ne postoji Pravilnik sa kriterijima za proglašavanje radnika za čijim radom je potpuno ili djelimično prestala potreba u osnovnim i srednjim školama kao javnim ustanovama na području Kantona Sarajevo (“Službene novine KS”, br. 9/22).
Trenutna situacija je da Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo donosi rješenja kojima raspoređuje zaposlenike u osnovne škole i obavezuje direktore škola, i one u koje se raspoređuje, i one iz kojih su raspoređeni, da zaključe ugovor o radu na neodređeno vrijeme i na određenu normu časova, čime se kreira pravni haos.
Sva ova „rješenja“, koja se danas donose na osnovu Pravilnika iz 2022. godine nemaju pravnu osnovu. I ta rješenja su ništava, jer se temelje na aktu koji je pravno mrtav.
Pravilnik bez pravnog osnova
Čisto da pojasnimo situaciju, pravna osnova za donošenje Pravilnika utemeljena je na tri zakona:
1. članu 66. Zakona o organizaciji organa uprave FBiH;
2. članu 88. stav (5) Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (“Službene novine KS”, br. 23/17, 33/17, 30/19, 34/20 i 33/21);
3. članu 124. stav (2) Zakona o srednjem obrazovanju (“Službene novine KS”, br. 23/17, 30/19 i 33/21).
Pri tome, Zakon o organizaciji organa uprave FBiH, Član 66. propisuje:
“Federalni i kantonalni organi uprave i samostalne upravne organizacije mogu donositi podzakonske propise iz svoje nadležnosti u cilju omogućavanja izvršavanja zakona i drugih propisa za koje su zaduženi”,
dok Član 67. propisuje:
“Organi uprave i upravne organizacije mogu donositi podzakonske propise samo onda kada su za to izričito ovlašteni zakonom i u granicama ovlaštenja datih u tom zakonu. Kada se zakonom daje ovlaštenje za donošenje podzakonskog propisa, moraju se bliže odrediti pitanja koja će se tim propisom regulirati i utvrditi rok u kojem se taj propis treba donijeti.”
Dakle, pravni osnov za donošenje podzakonskog akta postoji, ali samo dok postoji važeći zakon koji ga ovlašćuje, što ovdje nije slučaj.
Federalni Zakon o organizaciji organa uprave daje mogućnost donošenja podzakonskog akta, međutim, druga dva zakona na kojima se temeljio Pravilnik, Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju i Zakon o srednjem obrazovanju, prestala su važiti donošenjem novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi KS (“Službene novine KS”, br. 27/24).
Pri tome, Član 140. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi KS jasno propisuje (Prestanak važenja ranijeg propisa):
“Danom početka primjene ovog zakona na području Kantona prestaje da važi Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju i Zakon o srednjem obrazovanju.”
Zatim je Član 99. stav (5) eksplicitan po tom pitanju:
“Ministar, uz konsultacije sa sindikatom, donosi pravilnik o zbrinjavanju radnika za čijim je radom djelimično ili potpuno prestala potreba, a program zbrinjavanja viška radnika u školama, u skladu sa kolektivnim ugovorom i na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada.”
Član 135. dalje propisuje (Usklađivanje podzakonskih akata):
“Ministarstvo će u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti sve akte iz svoje nadležnosti sa odredbama ovog zakona.”
I Zakon je to vrlo precizno formulisao, da je Ministarstvo dužno, uz konsultacije sa sindikatom, donijeti novi Pravilnik i uskladiti ga, ne sa Zakonom u opštem smislu, već sa odredbama novog zakona, a posebno sa članom 99. novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi KS .
Ministarstvo to do danas nije učinilo, a zakoni na kojima se temeljio Pravilnik iz 2022. godine u međuvremenu su prestali važiti.
Ministarstvo je kreator pravnog haosa
Upravo zbog pravnog haosa, koji Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS proizvodi svojim lutanjem kroz pravni poredak i ljudi koju su oštećeni ovim diletantizmom i samovoljom priučenih kadrova Trojke, skrećem pažnju direktorima ustanova obrazovanja, pravnicima zaposlenim u ustanovama i predsjednicima sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja, da ne ulaze u pravni nered u koji ih Ministarstvo uvlači jer u tom procesu mogu biti samo gubitnici.
Ministarstvo danas donosi rješenja na osnovu Pravilnika iz 2022. godine, iako je taj Pravilnik zasnovan na zakonima koji su prestali važiti donošenjem novog Zakona o odgoju i obrazovanju 2024. godine. To znači da se rješenja grade na pravno ništavnom aktu, odnosno Pravilniku koji više nema pravni temelj.
Zaista ne znam kome ovakav pravni nered odgovara? Možda jedino ljudima koji love u mutnom i ljudima koji pravni haos koriste za ostvarivanje ličnih i stranačkih interesa. Ovakav pravni haos jedino pogoduje vladajućim strukturama kako bi ucjenjivali uposlenike obrazovnih ustanova i držali ih pokornim. Zato je valjda Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS ubjedljivo i najveći ljubitelj ugovora o djelu od svih ministarstava u našem Kantonu, a posebno tokom predizborne kampanje u oktobru 2024. godine.
Sindikat mora reagovati
Posebno skrećem pažnju sindikatu, koji je Ministarstvo u ovom procesu nezakonito izostavilo i gurnulo u stranu. Sindikat je tu da štiti radno-pravni status zaposlenika u obrazovanju i dužan je da preduzme zakonom dozvoljene aktivnosti, kako bi zaštitio uposlenike. Ne dozvolite pravni nered čiji je tvorac Ministarstvo jer ide na štetu vašeg članstva!
Pravni poredak ne poznaje “improvizaciju”, niti može tolerisati ovakav voluntarizam Ministarstva. Prije ili kasnije, neko će platiti račun ovakvih improvizacija. Iz dosadašnjeg iskustva sa Trojkom i njenim „ho-ruk rješenjima“, budite sigurni da to neće biti „prepametna“, „prepoštena“ i „prehrabra“ ministrica Hota-Muminović, već će se i to slomiti preko leđa naših nastavnika ili građana.
Obrazovanje, kao javno dobro od posebnog značaja, mora biti uređeno isključivo važećim zakonom i zakonitim podzakonskim aktima. Ljudi koji rade u nastavnom procesu i sa našom djecom, moraju imati sigurnost, izvjesnost i naše poštovanje.
U pravnim lutanjima poput ovoga, kao i svemu što rade ovi majstori prodaje cigli i improvizacije, najveći gubitnici će biti uposlenici sektora obrazovanja, ali i naša djeca.
Praksa dosadašnjeg rada ove vlasti je pokazala da Trojka ne zna raditi u pravnim okvirima, gdje su stvari jasne i precizno formulisane i gdje su procesi javni i transparentni. I ovaj slučaj sa uposlenicima u obrazovanju nije nikakva slučajnost ili iznimka, već pravilo, po kojem će ostati upamćeni ovi sijači smutnje i anarhije.