Tvrde da su 'majorizirani', ali podaci ih demantuju: U 38 državnih institucija zaposlen 301 Hrvat više nego što im pripada

(Patria) - Na prošloj sjednici Predstavničkog doma PS BiH vodila se burna rasprava o nacionalnoj zastupljenosti Bošnjaka u institucijama BiH, a analiza je napravljena na osnovu zvaničnih podataka koje su dostavile 74 državne institucije na zastupničko pitanje Jasmina Emrića. Neke od institucija odbile su dostaviti podatke, kao što je slučaj sa Predsjedništvom BiH, a generalni sekretar Zoran Đerić naveo je kako nisu obavezni odgovoriti na zastupničko pitanje.

Podaci iz ovih institucija su pokazali značajan debalans Bošnjaka u brojnim institucijama, a posebno na rukovodećim pozicijama. Neki od zastupnika fokus rasprave su pokušali prebaciti na "manjak Hrvata" u nekim od federalnih institucija. Tako je zastupnik Predrag Kožul nabrajao neke od federalnih institucija za koje je zainteresiran HDZ kao što je Federalna uprava policije.

Zastupnik Šemsudin Mehmedović reagirao je na neke medijske objave koje su uslijedile nakon ove sjednice.

On je istakao da insistira na dosljednom poštivanju Ustava Bosne i Hercegovine i zakona Bosne i Hercegovine u vezi s ovim pitanjem.

"Netačno je da su izostavljene institucije u kojima nedostaje veliki broj Hrvata (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, VSTV), kako je na sjednici Predstavničkog doma PSBiH ustvrdio kolega Predrag Kožul. Netačno je da su „223 Hrvata manje u institucijama BiH“. Za dobivanje ove manipulativne brojke korišten je popis iz 1991. godine", naveo je Mehmedović.

Popis iz 2013. godine se koristi ili bi se trebao koristiti prilikom popunjavanja državnih institucija, a samo za državne policijske agencije još se koristi popis iz 1991. godine.

Mehmedović je naveo da su u 67 institucija Hrvati u minusu u 13 institucija i nedostaje ih ukupno 54 u odnosu na zakonski procenat koji im pripada – 15,43% prema popisu iz 2013. godine.

"U 16 institucija zastupljeni su u skladu sa zakonom, u 38 institucija zaposleno je 301 Hrvat više nego što zakon propisuje, npr. u Upravi za indirektno oporezivanje (121 Hrvat više), u Ministarstvu pravde BiH (37 Hrvata više), u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH (12 Hrvata više), u Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH (8 Hrvata više), itd. Kada se sve navedeno sabere i oduzme, Hrvata je 247 više u ovih 67 institucija.

U isto vrijeme, Bošnjaci su u debalansu u čak 62 institucije i nedostaje ih ukupno 664. Još je veći problem što je stanje na višerangiranim pozicijama – koje su rukovodeće i bolje plaćene – još gore", naveo je Mehmedović.

Kada je riječ o policijskim agencijama, Hrvati su u minusu u 4 od ukupno 7 policijskih organa i nedostaje ih 37, ali u isto vrijeme u Graničnoj policiji zaposleno je 126 Hrvata više nego što zakon propisuje, a u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova 12 više.

Mehmedović napominje da Hrvatima nije bio sporan popis stanovništva u BiH iz 2013. godine (objavljen u „Službenom glasniku BiH“, broj 60/16, i priznat od strane EUROSTAT-a) kada je visoki predstavnik Christian Schmidt, mijenjajući Ustav Federacije BiH na dan izbora 2. oktobra 2022. godine, koristio upravo taj popis iz 2013. godine za izbor delegata u Dom naroda.

"To su one izmjene koje su katastrofalno na štetu samo jednog naroda – bošnjačkog – zahvaljujući kojima jedan glas birača koji se izjašnjava kao Hrvat vrijedi više od četiri bošnjačka".

On je naveo i da je HDZ preuzeo kontrolu i nad federalnim institucijama koje raspolažu najvećim budžetima (Ceste Federacije BiH, Autoceste Federacije BiH, Fond za zaštitu okoliša, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja itd.), dok Bošnjaci pune federalni budžet s više od 80% sredstava.