Mehanizam koordinacije BiH je koštao 208 miliona KM, koliko će još - vidjet ćemo

Piše: Slaven Kovačević, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića

Vidim da ima pitanja zašto je došlo do smanjenja sredstava iz Plana rasta Europske unije prema Bosni i Hercegovini, što su legitimna i važna pitanja. Da bi uopće bilo moguće ponuditi adekvatan odgovor, potrebno je samo malo se podsjetiti na neke stvari.

Prva od njih, sjećate li se priče o "Otvorenom Balkanu" i kako smo kritike dobijali, mi koji smo bili protiv toga? Plan rasta je dijelom projekta Europske unije, sa ciljem uspostavljanja Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM), za šta je Europska unija u cijelosti planirala oko 30 milijardi eura.

Sa druge strane bila je zamisao "Otvorenog Balkana" sa 0 eura i potčinjavanje ekonomskim sistemima susjednih zemalja, što smo osporavali i bivali medijski napadani bez ikakvog valjanog razloga. Drugo, za ovaj konkretan projekt, Europska unija je iz svoga investicijskog programa (EIP) namijenila 6 milijarda eura za svih 6 zemalja Zapadnog Balkana i to: 2 milijarde nepovratnih sredstava i 4 milijarde kreditnih sredstava (je li vam ovo ikada neko rekao da postoje i zaduženja ili krediti?).

Da biste aktivirali ova sredstva, u raspodjeli o kojoj odlučuje Europska unija, treba li ste dostaviti vlastitu Reformsku agendu koja se tiče 4 cilja i 7 sedam oblasti koje treba planski realizirati (ne Dodikovih ili Čovićevih ciljeva ili agendi već europskih standardna, posebno što Dodik kroz svaki dokument želi postići veću internacionalnu vidljivost entiteta Republika srpska sa jasnim ciljem da se stvori privid da je taj entitet subjekt internacionalnog prava, što je netačno i jako opasno po državu Bosnu i Hercegovinu, dok Čović nameće nešto što nisu europski standardi kao što je "legitimno političko predstavljanje konstituentnih naroda").

Da vas podsjetim, jedan od važnijih elemenata za Bosnu i Hercegovinu, desio se Briselu juna 2022. godine, u okviru "Briselskog sporazuma" sa kojim se naša zemlja obavezala na 8 zadataka iz 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije iz 2019. godine.

Dozvolite da sam lično učestvovao u tom "Briselskom sporazumu" o čemu govori fotografija koju vam nudim, a na temelju kojeg je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status (iako aktualna vlast to sebi bez ikakvog povoda pripisuje), pa kasnije i uvjetno otvaranje pregovora. Tako je priča počela, još 2022. godine u čemu su učestvovale sve političke stranke iz Bosne i Hercegovine.

E sad dolazimo na važnu stvar. Taj je dokument jako važan za sve buduće reforme koje se tiču Bosne i Hercegovine. Šta je problem? Veoma jednostavno. Neko, a tu mislim na aktualnu vlast, iz svojih oportunističkih razloga izmisli i formira Radnu grupu za Reformsku agendu, po uzoru na Mehaniziram koordinacije koji je izmislila neka prethodna vlast, koji je u samom Mišljenju Europske komisije iz 2019. godine ocijenjen kao neefikasan mehanizam, a u najnovijem Izvještaju Europskog parlamenta i kao ozbiljan problem.

Osim što takav Mehanizam koordinacije za EU pitanja nema ustavnu nadležnost (vanjska politika nije njihova nadležnost), on vidno predstavlja problem za napredak Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji. Šta je posljedica? Smanjenje sredstava prema Bosni i Hercegovini za cca 200 miliona KM, jer neko više želi Mehanizam koordinacije nego sredstava iz Europske unije.

Takvi trebaju znati samo jednu važnu stvar, a to je da Europska unije zahtijeva jednu (a ne 14 ili 15 adresa za pregovore). Ta adresa je država Bosna i Hercegovina, i jedna vlada koja se u Bosni i Hercegovini zove Vijeće ministara. Posebno želim reći, da niko nije rekao koliko je to nepovratnih, a koliko kreditnih (zadužujućih) sredstava i u kojem obimu, ali o tome nekom drugom prilikom.

Ko je kriv ili odgovoran što smo dio sredstava izgubili? Isključivo onaj, ko je radi trulih političkih kompromisa pristao i formirao Mehanizam koordinacije za Europske integracije (što je neustavno tijelo), na temelju kojeg je nastala Radna grupa za Reformsku agendu (što je opet neustavno tijelo) koja je trebala sačiniti ili dati saglasnost i preko Vijeća ministara dostaviti Europskoj uniji tu famoznu Reformsku agendu.

Odgovornost je isključivo na onima koji su devalvirali državne ovlasti i državna ovlaštenja prenosili na niže organe vlasti, sa ciljem nekog političkog kompromisa (doduše malo neustavnog), te u takvom ambijentu nisu bili u stanju dostaviti Reformsku agendu, koja se tiče 4 cilja i 7 oblasti.

Odnosno, nije samo dio njih odgovoran, kako to neki žele lažno predstaviti, nego svi oni iz aktualne vlasti koji su učestvovali u ovoj aktivnosti stvarajući neke nepotrebne i neustavne mehanizme koordinacije i radne grupe, radi nekih političkih kompromisa. Tu je problem. Ta želja i nastojanje za oportunističkim kompromisom (koji se zove Mehanizam koordinacije ili neka radna grupa po istom modelu) ovu zemlju košta 208 miliona KM iz europskih sredstava, a šta će još dodatna cijena biti, vidjet ćemo.

Ovi koji misle da će Europska unija na pomen Bosne i Hercegovine pasti u nesvijest ili na neku kao fol novu verziju "nove" ili "bolje vlasti" biti popustljiva, žive u debeloj zabludi. Ne može konkretnije. Nisu europske integracije baš za svakoga.